Svaka nova generacija pametnija je i uspješnija od prethodne, pokazuju stručne studije. Tome u prilog govori i podatak da su na trenutačnoj Forbesovoj listi najbogatijih ljudi u svijetu šestorica milijardera iz tradicionalne generacije, a četvorica iz “baby booma”. Stručnjaci kažu da se od generacija koje dolaze mogu očekivati i daleko bolji rezultati. Osnivači YouTubea, internet-servisa za razmjenu videosadržaja, Chad Hurley, Steve Chan i Jawed Karim, pripadnici su generacije X, a u samo godinu i pol dana od osnivanja portala zaradili su zajedno 1,96 milijardi dolara. Google, internet-tražilica, prepoznala je profit i potencijal njihove ideje i otkupila site za navedeni iznos. Među generacijom Y trenutačno postoji jedna milijarderka, 25-godišnja Kineskinja Yang Huiyan, koja je od oca naslijedila tvrtku za prodaju nekretnina Country Garden Holding. No prema najavama stručnjaka, potkovanost te generacije mogla bi rezultirati skorašnjim povećanjem broja mladih bogataša.

>>> Kao i svaku generaciju, i Y-once, rođene od 1980. do 1995., kao zaposlenike predodredila su društvena zbivanja. Od svojih roditelja, koji su živjeli ili u kapitalizmu ili u komunizmu, naučili su da ne mogu provesti život na jednome mjestu, da su radna mjesta nestabilna, pa to ni ne očekuju. To je i vrijeme porasta broja samohranih roditelja, uz koje su se naučili boriti za sebe.

SVJESNI SVOJE VRIJEDNOSTI
Budući da tehnologiju imaju “u malom prstu” i fakultetsko obrazovanje, Y zaposlenici rade puno brže i produktivnije od starijih kolega. Svjesni su svoje vrijednosti i zato od poslodavaca traže veće plaće, više slobodnih dana, kraće radno vrijeme, ulaganje u njihovo obrazovanje i besplatne “gadgete”. U usporedbi s prethodnim generacijama najmanje su lojalni i ne priznaju autoritet, ali izvrsno će raditi u okruženju u kojemu vlada pozitivna atmosfera.

POSAO JE SAMO SREDSTVO
Iako generacija Y obožava raditi, posao vide samo kao put prema kvalitetnijem privatnom životu. Šefovima nerijetko predlažu moderniji i brži način rada, a stručnjaci upozoravaju da bi se, ne poslušaju li ih, za nekoliko godina mogli naći među zadnjima na tržištu i da se ulaganje u njih itekako isplati. Iako se veliki broj poslodavaca u svijetu žali na njihov način suradnje, 15% ih je prihvatilo njihove ideje.