Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti otvorit će 13. i 14. studenog vrata svoje palače građanima u Zagrebu, ali i tridesetak znanstvenoistraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica u Bjelovaru, Cavtatu, Dubrovniku, Osijeku, Požegi, Puli, Rijeci, Splitu, Trstenom, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru, Zadru i Zagrebu. Namjera je približiti posjetiteljima bogatu znanstvenu, kulturnu i umjetničku djelatnost Akademije održavanjem raznovrsnih prezentacija, izložbi, promocija, predavanja, radionica i koncerata. Cijeli program koji obuhvaća 114 događanja možete vidjeti klikom na link HAZU-a.
Predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić je rekao da se Akademiji često prebacuje da je zatvorena za građane te da oni nisu upoznati s njihovim radom, stoga je bitno otvoriti vrata da se prikaže način na koji ta temeljna institucija države i nacije djeluje te kako pomaže u rješavanju apriornih društvenih pitanja. Predviđen je stoga slobodan način komunikacije s akademicima, a građani će moći ući u sve prostorije.
„Predstavljanje tako velike znanstvene, kulturne i umjetničke baštine služi i za stvaranje društvenog optimizma te jačanje samosvijesti, što se čini važno u ovim vremenima kad ulazimo u Europsku uniju, kad imamo osjećaj zbunjenosti i pesimizma, a bez optimizma i samosvijesti teško se može išta postići, moramo imati vjere u sebe“, rekao je Kusić. Dodao je i da s tolikom baštinom Hrvatska, ne samo da će sačuvati svoj identitet u Europi, nego će i pridonijeti stvaranju europskog kulturnog identiteta.
Jedna od temeljnih uloga Akademije je osiguravanje društvu ona rješenja koja su temeljena na znanstvenim, stručnim i etičkim principima. Tako se i ove godine ona priključila rješavanju ekonomskih problema kao najvažnijih u ovom trenutku u državi, predsjednik Kusić je izdvojio znanstveni skup koji su u listopadu održali pod nazivom „Razvojna strategija malog nacionalnog gospodarstva u globaliziranom svijetu“. Akademija je održala i nekoliko skupova iz ekonomije, energetike, poljoprivrede, prometa te iz svih važnih područja gdje su akademici, ali i najkompetentniji stručnjaci i znanstvenici sudjelovali u raspravama.
„Ipak, zaključci i smjernice koji se tu postignu na neki način nisu obavezujući. Često se stručnjaci i znanstvenici žale da političari odmah ne prihvaćaju njihove postavke ili rješenja. Međutim, važno je da se u društvu na kritički način raspravlja i da postoje takva rješenja koja onda na neki način postaju svojina cijeloga društva. U jednom trenutku, ona postaju dio mogućih rješenja koja u konačnici postaju sastavni dio konačnih rješenja koja prihvaća politika“, rekao je Kusić.