Istraživanje Centra za istraživanje tržišta GfK iz srpnja pokazuje promjene u ponašanju hrvatskih kupaca i načinima na koji oni donose odluke pri kupnji roba i usluga, te isto istraživanje pokazuje da većina hrvatskih građana pri kupnji proizvoda i usluga danas ponajviše gleda i vrednuje omjer cijene i kvalitete, njih čak 39 posto.

Prvenstveno kvaliteta bitna je za 22,5 posto ispitanih građana Hrvatske; zdravlje, odnosno "koliko su proizvod ili usluga dobri za moje zdravlje" ističe 17 posto naših sugrađana. S obzirom na recesiju i krizu u Hrvatskoj, zanimljivo je da je stavka cijene tek na četvrtom mjestu sa svega 8,3 posto. 

"U vrijeme izražene krize, kada zasigurno svaki naš sugrađanin iznimno pazi kako će potrošiti svoju kunu, ovaj je podatak iznimno zanimljiv" naglašava Mirjana S. Pelaić, direktorica tvrtke Axios u Hrvatskoj, prenosi Večernji list, i dodaje kako vjeruje da je razlog tome što su naši sugrađani danas bombardirani ponudama s niskim cijenama, ali i prečesto preniskom kvalitetom. 

"Građani su se očito tijekom nekoliko zadnjih godina nerijetko "opekli" inzistirajući na najnižoj cijeni. Eksperimentirajući s kupnjom nekih novih proizvoda i usluga, naučili su da mogu tražiti iznimno nisku cijenu, ali da pri tome ne moraju odustati od visoke kvalitete. Neki proizvođači i neki davatelji usluga upravo to im i nude – vrhunsku kvalitetu uz iznimno povoljnu cijenu. Stoga nas ne čudi da u ovoj gospodarskoj krizi pobjeđuju na tržištu upravo tvrtke koje nude najbolji omjer cijene i kvalitete", zaključuje Pelaić.

Zanimljiv je nalaz ovog istraživanja i taj da su tradicija, navika kupovanja, kao i brend, odnosno marka, koji su prema brojnim istraživanjima prije sadašnje recesije (prije 2008 godine), bili primarni razlog odluke o kupnji kod brojnih hrvatskih građana, danas na samom dnu ljestvice. Recesija u Hrvatskoj očito je za domaće potrošače bila iznimno brz edukator. Dok su kupci na razvijenim tržištima već prije 2008. godine u pravilu isticali da se prilikom kupnje ponajviše vode kvalitetom, naši su sugrađani tada prvenstveno naglašavali: tradiciju, naviku kupovanja, vjernost robnoj marki i sl.

U svega nekoliko godina, i naši potrošači sada, prilikom odluke o kupovini, vrednuju gotovo slične vrijednosti kao i njihovi zapadni "kolege" na razvijenijim svjetskim tržištima, zaključuje se u istraživanju.