To je to što me zanima!

Koje su najčešće greške? Treba znati kako tražiti posao

Ovog tjedna prenosimo tekst naše čitateljice Martine Kocijan koja govori o svojim iskustvima pri zapošljavanju drugih.
Vidi originalni članak

U moru ponuda koje sam nedavno dobila nakon objavljenog oglasa za posao, bilo je i onih koje doista ne izgledaju ni na šta. Dok sam prijašnjih godina radila za nekog drugog, uvijek sam se čudila zašto šefovi u 2.krug intervjuiranja za posao pozivaju samo 10% prijavljenih kandidata. Sada sam doznala i zašto se većina mailova trenutno obriše.

Evo samo nekoliko preludih grešaka:

Ljudi pošalju molbu, no ne pošalju CV ili ga stave u nečitljiv format.

U molbi naprave očite greške u pisanju č, ć, ije, je...

Molbu za zaposlenje krenu pisati kao da su s budućim poslodavcem najbolji prijatelji, pa ta molba zvuči poput: 'molio bi vas za zaposlenje, jer teška je situacija...nemam baš puno iskustva u poslu koji tražite, no trebaju mi pare...'

Pri pozivu na razgovor, predlažu termine i uvjete 'kad se vratim s godišnjeg/mora/posjeta rođacima...'

Nije im stran bahati stav poput: 'čujte, iako nemam iskustva, ne znači da ću raditi puno radno vrijeme za samo 3000 kuna!'

Nije sve tako sivo

I nakon ovakvih neozbiljnosti, čude se što ih nitko ne zapošljava. S druge strane, na tržištu rada doista je puno sposobnih i pametnih ljudi s nimalo ili puno radnog iskustva. S takvim ljudima iskustva su sljedeća:

Oni s 15 i više godina iskustva u određenoj branši sve su samo ne bahati i rado će početi raditi od nule, ako im ponudite osnovne uvjete.

Komuniciraju profesionalno i vrlo često šalju personalizirane molbe poput: ' Proučio sam vašu web stranicu, zanima me posao kojim se bavite, osobito me se dojmio vaš projekt...., vidim se u vašem kolektivu...'

Na pozive za razgovor odgovaraju brzo i prilagođavaju se poslodavcu.

Ne 'peku ražanj dok je zec još u šumi' (odnosno, pristaju na kompromise i dogovore)

Pri traženju posla više uspjeha definitivno imaju oni koji u svom životopisu imaju što za ponuditi. No, radno iskustvo postaje manje važno ako je budući radnik pismen, srdačan, nimalo bahat, komunikativan i željan rada. Na taj način, čovjek doista može relativno brzo do željenog zaposlenja. U onih koji pak zaposlenje traže brzinski no neprofesionalno i poluzainteresirano, postupak traje i traje i traje. 

I zato, bolje se na posao (koji ionako ne želite) niti ne prijavljivati, jer bezvoljnost i indiferentnost svaki poslodavac kad tad - nanjuši, a poslanu molbu jednostavno zanemari.

Idi na 24sata

Komentari 0

Komentiraj...
Vidi sve komentare