Ljudski živčani sustav ne prepoznaje razliku između fizičke prijetnje tijelu i mentalne prijetnje egu. U oba slučaja mozak “odgovara” proizvodnjom “stresnih” hormona adrenalina i kortizola. Zato su za ljudsko zdravlje često opasne i “tihe” naoko bezazlene svakodnevne situacije poput gužve u prometu, prepiranja s kolegama ili pretpanost poslovnim obvezama. Najbolje je to opisao “otac modernoga istraživanja stresa” dr. Hans Selye, koji je rekao: “Emocionalnu reakciju ne izaziva sam događaj nego način na koji ga mi interpretiramo”. Upravo stoga, s namjerom kontroliranja stresa, nije nužno mijenjati vanjske okolnosti poput posla ili veze, tvrdi guru za samopomoć Paul McKenna.
- Naučite li promijeniti svoju interpretaciju stresne situacije, intenzitet tjelesne reakcije također će se promijeniti. Tada stresne vanjske okolnosti možete zamijeniti stanjem psihičke opuštenosti - kaže McKenna. Važno je znati, dodaje, da živčani sustav također ne vidi razliku između stvarne i zamišljene situacije. To znači da će mozak, čak i ako samo zamislite da ste pod stresom ili da, npr., izgledate loše, lučiti iste “stresne kemikalije” kao da je riječ o stvarnoj situaciji. Tih se kemikalija tijelo ne može riješiti te ih, s vremenom, akumulira i “pretvara” u bolesti. Glavna prijetnja zdravlju, dakle, nije izvan nas, nego u nama samima, ističe McKenna.

ZAMIŠLJANJE OPUŠTA
Tijekom situacija opuštanja, npr. ležanja na plaži ili u prirodi, zamislite da se opuštaju baš svi mišići na tijelu. Nakon što se nađete pod stresom, zamislite da ste opet na toj plaži ili u prirodi. Kako živčani sustav ne razlikuje stvarnu i zamišljenu situaciju, opustit će se, baš kao za odmora.

TREBA SAMO 10 MINUTA...
Prirodna faza opuštanja, dok um počne “vrludati”, prilika je za obnavljanje energije, koje traži 15-ak minuta vremena. No većina ljudi često pobije tu priliku ispijanjem kava. Zato si idući puta dok vas usred radna dana uhvati “fjaka”, dopustite 10-ak minuta sanjarenja.