Ekonomska kriza u svijetu još nije gotova. Iako mnogi tvrde da su teška vremena iza nas, tvrtke i dalje otpuštaju radnike.
- Recesija je formalno završila, no to znači da se sada nalazimo u najtežem razdoblju. To je slično padanju niz liticu: najviše boli tek nakon što se otkoturate na dno - tvrdi financijski stručnjak Dirk van Dijk.
Kao i kod prirodnih katastrofa, tada slijedi razdoblje obnove. A to se ne događa preko noći nego su potrebni mjeseci, pa i godine. Najveća zabluda glede recesije je mišljenje da će se stvari, nakon što ona završi, odmah vratiti na staro. No povijest nas uči drukčije. Proces oporavka nikada nije tekao glatko, niti se sve odmah vratilo na staro.
Ako se čudo i dogodi te se svijet brzo oporavi od krize, možemo otvoriti šampanjac, no vjerojatnije je da će ekonomskim ranama dugo trebati da zacijele i da će ostaviti duboke ožiljke. (lf)

Izlazak iz recesije
O čemu će, zapravo, ovisiti izlazak iz recesije? Prije svega o reakcijama države. Ona se uključuje da ispravi pogreške tržišta koje se obično javljaju tijekom razdoblja visokih stopa ekonomskog rasta zbog uobičajene pohlepe za profitom. Poznato je da država nije najbolji gospodar i trebat će uložiti mnogo napora da antirecesijske mjere koje provodi budu učinkovite. Jedino to jamči njihov uspjeh, a u slučaju da ne budu dovoljno uspješne, moguće je daljnje produbljivanje recesije.

Moguće je da se recesija ponovno pojavi.
- Ne samo da je to moguće, nego i vrlo vjerojatno - tvrdi američki ekonomist Gary Schillin. Uobičajeno je da nakon završetka recesije dolazi kratko pozitivno razdoblje, a nakon toga da se ponovno pojavi. Povijesne činjenice također nisu na našoj strani. U posljednih osam recesija nakon što se činilo da je kriza završila, nastupilo je kratko pozitivno razdoblje, a nakon toga recesija se ponovno pojavila. Razlog tome su veliki gubitci banaka, a baš bi one trebale biti ključni čimbenik u stabilizaciji tržišta. Da se situacija u potpunosti stabilizira, prema najcrnjim prognozama, bit će potrebno čak  dugih dvadeset godina.