Neplaćanje rundi, iščitavanje cjenika i neprestano "žicanje", ljudima je u krvi, tvrde njemački znanstvenici. Svaki četvrti čovjek nosi tzv. "gen škrtosti" koji su naslijedili od svojih roditelja. Takvi prijatelji, obitelj ili partneri nerijetko će živcirati okolinu "žicanjem" cigareta, nepijenjem kave ili nenaručivanjem jela (iako su svi došli na piće ili večeru) te posuđivanjem sitnog iznosa koji rijetko vrate natrag. To su ljudi koji gorljivo gledaju svaku kunu i svoju korist, tvrde stručnjaci. 

Tzv. "gen škrtosti", stručno nazvan COMT, izaziva različite reakcije u mozgu. Dvije su varijacije tog gena, tip "G" i tip "A" zbog kojeg su ljudi ili velikodušni ili jednostavno škrti. Ustanovili su da su ljudi s genom tipa "G" skloniji dati novac u humanitarne svrhe (20 posto ih je doniralo), za razliku od onih s genom tipa "A", od kojih je novac poklonilo manje od dva posto. Stručnjaci ipak ističu da se ne može sve pripisati genetici te da na takav oblik ponašanja utječu i odgoj, obrazovanja i religija. Ljudi koji vole trošiti, ne moraju nužno imati visoka moralna uvjerenja, objašnjavaju. Većina ih novac daje bez problema uglavnom jer se radi tog čina osjećaju bolje. 

- Altruizam je definiran kao nesebična briga o dobrobiti drugih. No velika se debata odvija oko pitanja da li istinski altruizam uopće postoji. Oni koji ga preispituju tvrde da je darivanje dar sam po sebi ali i da ljudi na taj način rade na svojim osobnim interesima jer bi radije profitirali sami na sebi, nego na drugima - objasnili su voditelji studije.