Svaki 20. slučaj depresije danas se pripisuje upravo visokoj razini stresa na poslu. Osim što uzrokuje srčane bolesti, čir na želucu, visok krvni tlak i povišeni kolesterol, stres na poslu sve češće uzrokuje i teške oblike depresije ili tjeskobe. Znanstvenici su utvrdili da je rizik od pojave ozbiljnih oblika depresije dva puta veći kod zaposlenika koji rade visoko stresne poslove. Najveći je uzrok stresa pritisak vremenskog roka, a zanimanja s fleksibilnim radnim vremenom te ona u kojima nema bojazni od javnog neuspjeha mnogo su manje stresna. Prema mišljenju psihologa, najstresnija zanimanja su policajac, liječnik u Hitnoj službi, građevinski radnik, menadžer, konobar, rudar i kontrolor leta. Stres često izazivaju i zahtjevi koji se postavljaju zaposlenicima, posebno onima na rukovodećim radnim mjestima.

Stres je često posljedica nedovoljno definiranih poslovnih zadataka. Izaziva ga i rad u smjenama, rad na pokretnoj traci i rad na normu. Pod visokom razinom stresa su i svi oni zaposlenici koji tijekom radnog vremena moraju biti nasmijani, poput konobara.

Dobra organizacija posla smanjuje stres. Naučite odbiti obveze koje ne možete stići obaviti. Ne odgađajte važne poslove. Eliminirajte sve što vas ometa tijekom rada. Bavite se nekom fizičkom aktivnošću i pronađite vrijeme za odmor, druženje i smijeh.

Stres na poslu više pogađa žene, a one i općenito više naginju depresiji i tjeskobi, osobito kad postanu majke. Smatra se da su za to krivi hormoni, ali i preopterećenost majčinskim obvezama. Poslije menopauze razina stresa se izjednačuje s onom kod muškaraca.