Ako stari novinarski postulat koji kaže kako nije vijest da je pas ugrizao čovjeka, već obratno primijenimo na naš društveno-kulturni kontekst u kojemu je zatvaranje knjižara postala uobičajena tema koja više ne izaziva čuđenje, otvaranje knjižare Arkadija na najelitnijem zagrebačkom prostoru vijest je koja svakako obilježava domaću kulturnu scenu.
Decentno preuređenu knjižaru koja se rasprostire na više od 500 četvornih metara otvorio je sinoć, 22. studenog, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, a na prigodnoj svečanosti o Arkadiji govorili su i predsjednik Uprave Školske knjige dr. sc. Ante Žužul, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš, pjesnik, sveučilišni profesor i svećenik Ivan Golub te akademik i pisac Ivan Aralica.
Arkadija povezuje europski prostor i svijet u cjelini
Knjižara je naziv dobila prema talijanskoj Akademiji Arkadiji, ustanovi koja ''prigrljuje svaku znanost i svaku vrstu književnosti, i sve ih podjednako poštuje i njeguje''.
''Ime Arkadija nije izabrano samo zbog zvučne privlačnosti. Prepuno je povijesnih i kulturnih značenja, katkad i proturječnih, koja povezuju svijet grčke i rimske antike, europske renesanse i hrvatske književnosti sve do modernih vremena”, istaknuo je Žužul te dodao kako je ''knjižara Arkadija u središtu glavnoga grada Hrvatske most povezivanja s europskim prostorom i svijetom u cjelini.''
Knjižara kao spoj tradicionalog i modernog
Zanimljivo je spomenuti da zagrebačka Arkadija pokušava na najbolji način spojiti prošlost i budućnost, tradicionalno i moderno. Vodeći računa o tradicionalnome mediju, knjizi, Arkadija istovremeno nastoji zadovoljiti potrebe digitalnoga doba pa se u jednome dijelu knjižare smjestio i Apple Store u kojemu će ljubitelji računalne tehnologije moći zadovoljiti svoje interese.
Knjižara obuhvaća i dječji odjel, turistički kutak te kafić u kojemu posjetitelji mogu prelistati brojna izdanja ne samo Školske knjige, već i niza domaćih i stranih izdavača.
Za arkadijski ugođaj prilikom otvorenja pobrinuli su se operna diva Martina Tomčić, pijanist Darko Domitrović i dramski umjetnik Joško Ševo. Kroz bogat program posjetitelje je vodio glumac Tarik Filipović.