Već neko vrijeme se bavim osobnim financijama. To mi je, onako, hobi. Bio sam nedavno na jednom seminaru HUB-a i poslušao neke savjete i prijedloge i odlučio jedan mjesec voditi tablicu prihoda i rashoda. Tablicu sam ponudio nekim mojim prijateljima koji imaju drugačiju situaciju od mene (podstanari su i nemaju djece ili imaju više djece). No još čekam njihove rezultate. Moja tablica je gotova. Moja situacija je sljedeća: nisam podstanar, supruga i ja imamo prihod od osobnog dohotka, nekoliko honoraraca i jedan mali pasivni prihod.

Tablicu sam podijelio na četiri tjedna jer mislim da je vođenje evidencije o rashodima po tjednu preglednije od “mjesečne” tablice. Znači, četiri tjedna sa stavkama rashoda. Postoji nekoliko kategorija rashoda: struja, voda, telefon/internet, mobiteli, RTV, kabelska, komunalije, plin, čistoća i ostale režije. Zatim imamo: hrana (u kući), hrana (izvan kuće), sredstava za čišćenje, cigarete, kozmetika, frizer, knjige, tiskovine, sportske aktivnosti i slično. Sljedeće je vozilo i troškovi na vozili te gorivo ili pak trošak javnog prijevoza. Zatim lijekovi, odjeća i obuća. Jedna zanimljiva kategorija “rashoda” koju možda i ne moramo smatrati rashodima (ali zbog toga što novac od mjesečnih prihoda ipak i na to odlazi) su štednje, ulaganja i životna osiguranja. Na kraju dođu krediti i podijeljeni na kategorije: krediti za vozilo, krediti za stan i ostali.

To bi bile osnovne kategorije, no svaki čitatelj može u tablicu uvesti i neke specifične kategorije rashoda (ovisi od osobe do osobe).

Tablica rashoda koju sam vodio za svoje kućanstvo od 6. listopada do 6. studenoga pokazala je sljedeće rezultate (navest ću samo postotke za pojedine kategorije):

- Režije (voda, struja, RTV, telefon, mobiteli, komunalije, čistoća, pričuva i ostale režije) = 9,02% prihoda.

- Hrana (u kući i izvan kuće) = 41,7%

- Vozilo (gorivo,održavanje) = 7,7% (imamo jedno vozilo u kućanstvu)

- Životno osiguranje (3 osiguranja) = 5,5%

- Lijekovi = 1,3%

- Odjeća i obuća = 10,1%

- Vrtić = 6,3%

- Frizer/kozmetika = 3,2%

- Sredstva za čišćenje u kući = 1,4%

- Tiskovine (gotovo i ne kupujemo zbog interneta), kina, DVD, knjige = 3,3%

- Ostali troškovi (sportske aktivnosti i drugi troškovi) = 8,3%.

- Ulaganje / štednja (stambena štednja u našem slučaju) = 3%

- Kredita nemamo, zasad.

Osobno mislim da je vođenje tablice rashoda kućanstva vrlo pozitivna stvar jer kad se neke brojke stave na papir i kad se na kraju tjedna (zato preporučujem tjedne ) vidi koliko se potrošilo na pojedine stavke, sljedeći tjedan se može racionalizirati potrošnja po toj određenoj stavki. Naravno, komentari da se stavka s prehranom u kući teško može racionalizirati stoji, ali mislim da se i tu malo mogu stvari popraviti (jer ipak hrana odnosi gotovo 50 posto prihoda).

Analizirajući svoju situaciju uočio sam malo veću potrošnju u prehrani na relativno nezdravu hranu (čips, previše slatkiša, gaziranih sokova) . Tu potrošnju smo racionalizirali smanjenjem tih “nezdravih“ namirnica i uvođenjem više voća, sušenog voća. Sokove smo zamijenili sirupima i čajevima. O cigaretama neću puno pisati jer ih ne konzumiram, ali imam proračun od prijatelja koji troši na cigarete oko 10,2 posto svog prihoda. Također bih se osvrnuo na stavku podstanarstvo (nisam podstanar) koja također odnosi mnogo od kućnog prihoda. Velika stavka u proračunu kućanstva je i kredit (bilo za vozilo, stan ili potrošački).

Na žalost, razgovarajući s mnogima o ovom načinu vođenja proračuna shvatio sam da većina ima “proračunski manjak” (kao i naša država) . Tako imaju opcije :

1. Dodatno zaduživanje

2. Prodaja ”obiteljskog srebra” (lijepa Šukerova izjava).

Na žalost građani nemaju srebro i preostaje im samo zaduživanje. Savjetujem svima analizu troškova kroz tablice. Osobno su mi neke stvari postale jasnije kad sam pogledao brojke za pojedine kategorije potrošnje.

Naravno, preporučio bih tablicu i domaćinstvima s relativno visokim prihodima (iznad prosječne košarice), naročito onima koji misle da dovoljno zarađuju, a da im uvijek fali novaca (kao jedna poznanica koja zarađuje više od 10.000 kuna, a uvijek je u minusu). Nadam se da će ovaj članak pomoći barem malo u razvoju svijesti građana i smanjiti zaduživanje, naročito ono nepovoljno.