Zastare se možete odreći a da toga uopće niste ni svjesni. Po zakonu se smatra da ste se zastare odrekli ako, primjerice, pismeno priznate obvezu, dogovorite plaćanje na rate, dogovorite neki oblik nagodbe i slično.
Znači, bilo kakva radnja kojom priznajete da obveza postoji smatra se
odricanjem od zastare. Ako platite dug koji je u zastari, poslije nemate
pravo tražiti povrat novca, čak i ako pokušate objasniti da prije niste ni
znali za zastaru. Plaćanje duga smatra se odricanjem od zastare jer ste
plaćanjem potvrdili da dug postoji. Isto je ako platite dio dugovanja,
kamate...
Kako biste iskoristili pravo na zastaru, na nju se morate pozvati sami. Ni
sud ni itko drugi nije dužan upozoriti vas da je nešto u zastari, a ako
zastaru sami ne spomenete, nitko je neće uzeti u obzir, pa ćete dugovanje
morati platiti.
Na zastaru se pozovite pismeno i šaljite je poštom preporučenom pošiljkom.
I obavezno pazite na rokove. Primjerice, ako ste dobili prijedlog za ovrhu
i znate da je dug u zastari, žalite se u roku od osam dana. Ako se ne
žalite ili ako zakasnite sa žalbom, prema zakonu se smatra da ste suglasni
s ovrhom, odnosno da dug ne osporavate. Proces zastare može biti i
prekinut.
Ako tvrtka kojoj dugujete podnese tužbu prema vama, proces zastare će se
prekinuti. Međutim, kod poreznih dugovanja svaki potez poreznog tijela
protiv dužnika prekida zastaru. Zastara počinje teći iznova od dana kad je
spor okončan. Ako se ne pozovete na zastaru, vjerovnik će pokrenuti ovršni
prijedlog na vašu imovinu. Rok za žalbu tad je osam dana (ne radnih),
nakon čega ide ovrha. Kad vam sjedne ovrha, povratka novca nema. Inače, da
korištenje zakona u spašavanju novca i nije tako komplicirano, pokazala je
umirovljenica Anica (62) iz Zagreba, koja je cijeli život radila kao
njegovateljica i kuharica. Ipak, nekoliko puta se spasila od ovrha, između
ostalog i tako što se pozvala na zastaru.
Rekla nam je kako je lani dobila prijedlog za ovrhu od Gradskog
stambeno-komunalnoga gospodarstva (GSKG). Bila je riječ o dugovanju za
komunalnu naknadu i pričuvu od oko 600 kuna iz 2007. godine uvećanom za
kamate te odvjetničke i javnobilježničke troškove. Prema podacima koje je
obradila Fina, zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. srpnja 2014.
godine u blokadi su bila 317.163 građanina Hrvatske. Njihov ukupni dug
iznosio je 28,37 milijardi kuna.
Najviše dužni u Vodicama
U Zagrebu je pod ovrhom 60.114 ljudi. U odnosu na broj stanovnika, najviše
blokiranih ima u Koprivničko-križevačkoj županiji, čak 11.246 ljudi, a po
iznosu duga najdužniji su u Vodicama. Njih 547 dužno je čak 191,2 milijuna
kuna, što znači da je svaki blokirani u prosjeku dužan 350.000 kuna.