Komarci, odnosno ženke komaraca koje nas bodu, ne hrane se ljudskom krvlju. Kao glavni obrok komarci biraju voćni nektar, no komarice sišu krv zbog bjelančevina koje su im potrebne za razvoj jajašca.

Nije istina ni da nas grizu jer komarci nemaju zube. Malenim rilom svaki put uzmu nam 0,01 mililitar krvi, kažu na Odjelu za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. A na mjestu uboda ostavljaju slinu. I to je ono što nas poslije svrbi jer na proteine iz sline koža reagira oteklinom. Prva pomoć može biti hlađenje mjesta uboda. No to će samo na trenutak olakšati svrbež. 

Za smanjenje iritacije moramo posegnuti za ekstraktima biljaka koje su od davnina poznate po blagodatima za kožu. Sredstva koja ublažavaju ubode insekata na tržištu baziraju se upravo na ekstraktima tih biljaka. Aloe vera čest je sastojak ovih proizvoda jer umiruje kožu. 

Ova biljka sadrži oko dvjesto blagotvornih sastojaka zbog čega je nezamjenjiva u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Aloe vere ima u sredstvima za liječenje opeklina, za suzbijanje bolova, regulaciju probave... Čest sastojak sredstava za ublažavanje uboda je glicerol, koji pomaže očuvanju vlage kože. 

Pantenol je drugo ime za provitamin B5. I on je sastavni dio proizvoda za njegu kože. Vlaži kožu, brže zacjeljuje rane, raspukline, opekline... Čest sastojak je i mentol, koji pomaže smanjenju svrbeža te blago hladi kožu jer tijekom isparavanja odvodi dio topline s tijela. 

Mentol je sastojak za njegu usne šupljine, protiv bakterija i za prikrivanje neugodnog zadaha. Cijenjeni sastojak je i ekstrakt cvijeta kamilice, koji ima protuupalno djelovanje. Kad kupuju sredstva za ublažavanje uboda insekata, potrošačima prvo u oči upada cijena. Samo deset mililitara može stajati 40 kuna. To je zato što nije dosta samo staviti neku biljku na ubod već je za što veću učinkovitost njene najbolje dijelove potrebno izdvojiti, što proizvođače košta.