Blokirali su mi račun, a prijedlog za ovrhu nisam nikada dobio, pa se tako na ovrhu nisam mogao žaliti. Koliko znam, svatko ima zakonsko pravo na žalbu, ili to nije tako, pitao nas je čitatelj Marko iz Požege.

Nažalost, puno čitatelja javlja nam se s istim problemom. Ili im prijedloge za ovrhe šalju na pogrešnu adresu ili ih terete za dugovanja koja nemaju veze s njima samo zato što se jednako zovu i prezivaju kao stvarni dužnik. U drugom slučaju do problema ne bi došlo kad bi ovrhovoditelj savjesno provjeravao OIB.

Ali od 1. rujna ove godine, kad novi Ovršni zakon stupa na snagu, u ovršni postupak trebalo bi se uvesti više reda.

- S obzirom na to da je u primjeni uočena zloupotreba instituta dostave u ovršnom postupku, pojavila se nužnost sprječavanja navođenja adrese ovršenika koju kontrolira ovrhovoditelj. To će se napraviti kroz zakonsko rješenje dostave za fizičke osobe na adresu koja je upisana u evidenciju Ministarstva unutarnjih poslova. Pristup tim podacima bit će omogućen sucima i javnim bilježnicima elektroničkim putem - objašnjeno je u prijedlogu promjena Ovršnog zakona.

Naime, svaki građanin po Ustavu ima zagarantirano pravo na žalbu. Kako se dugi niz godina manipuliralo dostavom, zakonodavac je odlučio tome stati na kraj.

Od početka rujna adresa na ovršnom prijedlogu morat će biti isključivo ona koju je ovršenik prijavio MUP-u. Prema starom zakonu (koji je još kratko na snazi) adresu i ostale podatke ovršenika navodi ovrhovoditelj. Znači, ako je naveo pogrešnu adresu ili staru, na kojoj ovršenik više ne živi, rješenje o ovrsi ovršenik nije dobio. Kako nije znao za ovrhu, na nju se nije žalio i rješenje je automatski postajalo pravomoćno. Kad je ovrha pravomoćna, moguće je, kao u slučaju našeg čitatelja, da račun bude blokiran, a da ovršenik o tome ništa ne zna. Ali da je prijedlog za ovrhu dobio na pravu adresu, možda se na nju mogao žaliti jer je imao dobre razloge za to. Npr., dugovanje za koje ga terete platio je i ima dokaz.

Problem kad ovrhu provode nad nekim tko se jednako zove i preziva kao dužnik novi bi zakon trebao riješiti tako što će javni bilježnik morati u roku osam dana (od primitka prijedloga za ovrhu od ovrhovoditelja) tražiti od Porezne uprave dostavu OIB-a ovršenika. Ako Porezna uprava obavijesti javnog bilježnika o nemogućnosti dostave OIB-a jer, recimo, postoji više ljudi koji nose isto ime i prezime, javni bilježnik će biti dužan u roku od osam dana tražiti od ovrhovoditelja da dopuni podatke o ovršeniku. To mogu biti podaci o rođenju, matični broj građana, posljednje poznato prebivalište i adresa stanovanja. U slučaju da prijedlog za ovrhu nema OIB, ovrha se neće moći provesti jer će je sud odbaciti.

Postupak po novom zakonu:

Morat će znati sve troškove - Dužnik će na početku ovrhe biti obaviješten kolike troškove će imati ako se na ovrhu žali

Više neće biti dovoljno ‘žalim se’ - Žalba će morati biti obrazložena i uz nju će se prilagati svi dokazi, inače je sud neće prihvatiti

Podatke će vidjeti na internetu - Pristup adresi ovršenika u evidenciji MUP-a bit će omogućen sucima i javnim bilježnicima

Podstanar u ovršenoj nekretnini - Dužnik će najam plaćati novom vlasniku, a u nekretnini će moći ostati najviše godinu dana