Na sjednici Sabora koja će početi danas jedna od točaka su Izmjene i dopune Zakona o zaštiti potrošača. Iako ga u Ministarstvu gospodarstva hvale, u udrugama za zaštitu potrošača tvrde kako nije bilo važnijih promjena.
- Htjeli smo da se doda članak koji bi trgovcima zabranio prodaju vrećica
s logom. Iz zakona iz 2014. zakonodavac je maknuo zabranu. Tražili smo da
se ta odredba vrati, ali nije. Zakonodavac se priklonio kapitalistima, a
potrošači opet plaćaju za reklamu trgovca - rekli su u Hrvatskoj udruzi za
zaštitu potrošača.
Obrušili su se i na registar potrošača, kojim se Ministarstvo gospodarstva
ponosi. HAKOM će voditi registar u koji će se upisivati svi koji ne žele
da ih trgovci zovu i telefonom im nude svoje robe i usluge.
- Trgovci zovu potrošače, nude im svašta i ne obraćaju pozornost na
vrijeme i učestalost poziva. Starije i ranjivije potrošače pojedini
trgovci koriste za ostvarivanje boljih poslovnih rezultata - objasnio je
Ismar Avdagić, pomoćnik ministra gospodarstva. Dodao je kako će trgovac,
prije nego što digne slušalicu, morati provjeriti u registru smije li
nekoga nazvati ili ne. Ako ipak nazove, a nije smio, potrošač ga može
prijaviti, a kazna je do 100.000 kuna. No u Hrvatskoj udruzi za zaštitu
potrošača misle da razloga za samohvalu nema.
- Zašto bi se ljudi upisivali u registar ako nešto ne žele? Neka podatke
trgovcu ostavi onaj tko želi primati reklame ili želi da ga uznemiravaju
telefonom - kažu u HUZP-u.
Smatraju da bi se popis javnih usluga trebao proširiti na organizaciju
parkiranja te upravljanja zgradama jer misle da su građani nezadovoljni
načinom na koji se sada reguliraju ta područja.
Borci za prava potrošača zakonodavcu ne mogu oprostiti što je i dalje
nedefiniran rok za popravak uređaja na servisu.
- Iako se više puta svih ovih godina inzistiralo, opet nisu naveli rok u
kojem proizvod na servisu mora biti popravljen. Još jednom se definira kao
‘primjeren’, bez preciziranih dana, pa je to podložno različitom tumačenju
servisera i trgovca, a potrošač je zakinut - smatra Hana Jurić iz
Istarskog potrošača.
Ismar Avdagić objašnjava da precizniji rok nisu stavili u zakon jer je nemoguće odrediti jedinstveni rok za sve vrste proizvoda i sve situacije. Sporni su i posebni oblici prodaje. U sadašnjoj verziji zakona sezonska sniženja su se mogla organizirati samo tri puta godišnje, a sad se trgovci ne moraju držati tih datuma. Trgovci su se žalili da kod kraćih akcija ne stignu stavljati i stare i nove cijene, pa će, prema novoj verziji zakona, smjeti istaknuti samo novu.