Biljke iz porodice krizantema sadrže spojeve koje insekti zaobilaze u širokom luku. Prema uzoru na njih, kemičari su napravili umjetne spojeve koji su sastavni dio većine insekticida.

No umjetne tvari mnogo su ubojitije od onih iz krizantema. Službeni naziv tih spojeva su piretroidi. Riječ je o živčanim otrovima. Nakon što ih insekt pojede ili udahne, blokirat će mu se prenošenje živčanih impulsa. Ili će ostati paraliziran ili će ga sprej na mjestu ubiti. Ovi su spojevi česti u proizvodima protiv svraba ili ušljivosti, ali i u poljoprivredi, za očuvanje usjeva, a naročito kad se proizvodi žele očuvati od moljaca i drugih insekata tijekom skladištenja. Zbog toga nerijetko i pojedemo ostatke piretroida. Nedavno je s našeg tržišta povučen med jer je sadržavao previše tih spojeva. U insekticidima se može naći i tvar piperonil butoksid koji pojačava djelotvornost piretroida i konzervira insekticid. Čuva ga od Sunčeva zračenja pa mu produljuje vijek trajanja.

Koristi se i u proizvodima za zaprašivanje komaraca na javnim površinama. Često se spominje u negativnom kontekstu zbog pogibeljna učinka na organizme vodenog ekosustava, posebice na pčele. Najnovija istraživanja pokazuju da mogu štetno djelovati i na razvoj živaca male djece. Stoga njegovu upotrebu treba kontrolirati, spriječiti prekomjerno korištenje i pridržavati se uputa za upotrebu. Treba dirati samo ambalažu, ne i pripravak, a trudnice, dojilje i djeca trebali bi izbjegavati bilo kakav kontakt s insekticidima jer postoji mogućnost da se štetni spojevi akumuliraju u organizmu. Ne treba istrijebiti svaku mušicu. Mrave se može otjerati octom ili cimetom, a pokoju muhu možemo udariti i plastičnim muhomlatom.