Krediti u švicarcima mogu se prebaciti u euro i pri tome zadržati istu kamatnu stopu, nedavno je objavljeno. No nije baš sve tako ružičasto. Iako banka ne naplaćuje dodatnu naknadu ni novu procjenu nekretnine, troškova ipak ima. Ako je klijent u Erste banci dignuo stambeni kredit 1.siječnja 2007. od 60.000 švicarskih franaka na rok otplate od 20 godina s kamatnom stopom 4,7 posto, do sada je isplatio 69 rata. Tada je tečaj švicarca bio 4,571 kunu, a iznos kredita 274.260 kuna. No tečaj je od tada porastao na 6,158 kuna, a istim tempom rasla je i glavnica. Nakon konverzije glavnica kredita bila bi 39.707,84 eura (295.426 kuna). Od preostale glavnice u švicarcima ta se glavnica razlikuje u samo 500-tinjak kuna. Oduzmemo li 300 kuna, koliko je trošak aneksa kredita kod javnog bilježnika, ili 1500 ako se plaća puna solemnizacija, klijent u startu gubi minimalno 800 kuna. Bilježnici najčešće idu na ruku građanima, no ako rade novi ugovor, ovisno o visini kredita, troškovi mogu doseći i 3000 kuna. I druge banke nude slične mjere. Dužnici u Hypo banci nakon konverzije iz franka u eurokredite dvije godine mogu koristiti akcijske uvjete ili prve dvije godine fiksna kamatna stopa (5,55 posto), a poslije (6,30) posto promjenjiva. Plaća se samo aneks ugovora. 

U RBA se mijenja kamata, i to u onu koja je u trenutku konverzije važeća za istu vrstu kredita. Banka naplaćuje i naknadu za promjene od 350 kuna. U PBZ-u se kamatna stopa kod konverzije snižava od 0,20 bodova. Banka ne uzima naknadu. Udruga Franak upozorava da prebacivanje kredita nije isplativo. - To bi značilo da korisnik kredita zasniva novi kreditni posao s 20 posto većom glavnicom s valutnom klauzulom u eurima i smanjenim rokom otplate. U slučaju pada CHF-a svi koji su konvertirali kredit bili bi na gubitku. Jedina mjera zaštite bila bi intervencija Ministarstva financija i HNB-a koja bi omogućila konverziju iz CHF-a u drugu valutu uz otpis dijela glavnice - objašnjavaju u udruzi Franak.