Kad sam bio mlad, jedva sam pojeo tri jaja. Danas manje radim, manje jedem, a četiri su mi norma. Pa zar moderne kokoši daju manja jaja od onih nekadašnjih, pola u šali, ali pola ozbiljno pitao je čitatelj.
Jesu li današnja jaja manja ili veća od nekadašnjih nismo, naravno,
saznali, ali “naučili” smo da jaje srednje veličine može biti veće od
velikog jajeta, ma koliko god to čudno zvučalo. I oba su jaja bila od
istog proizvođača, tvrtke Perfa iz Donje Stubice, te kupljena u istoj
prodavaonici - Billi. Jaja manja od norme prodavala su se pod imenom
proizvođača, a ona veća nego što bi trebala biti bila su pakirana kao
Billina robna marka Clever. U preostalih 12 paketa masa jaja odgovarala je
normativima kategorije navedene na ambalaži.
U četiri trgovačka lanca kupili smo 14 paketa od po 10 jaja različitih
potrošača i različitih kategorija. Prema pravilniku o kakvoći jaja,
kategorije veličine su “S”, što znači “small” ili malena jaja, čija je
masa manja od 53 grama, “M” (medium - srednja - od 53 do 63 grama), “L”
(large - velika - od 63 do 73 grama) i “XL”, odnosno vrlo velika jaja čija
je masa veća od 73 grama. Na policama smo pronašli kategorije “M” i “L”,
odnosno srednja i velika jaja.
Na elektroničkoj kuhinjskoj vagi prvo smo sva izvagali u paketu, no ti su podaci neusporedivi jer se masa ambalaže razlikuje. Ne puno, ali dovoljno da podaci o masi jaja ne bi bili točni. Zato smo ih izvadili iz paketa pa vagali svih 10 zajedno kako bismo dobili prosječnu masu. A radi lakše usporedbe, računali smo i koliko bi stajala jaja kad bi sva bila ista i imala masu od 100 grama. Taj podatak, pa i redoslijed kojim su objavljena, pokazuje nam koja su od kupljenih jaja u stvari najjeftinija.
ZA TREĆU SKUPINU Izračunali smo i koliko stoji 100 grama jaja kako bismo mogli usporediti cijene. Razlike su do 68 lipa...
Cijene jaja luduju, teško bi se drukčije moglo opisati stanje na tržištu. Pravila, naime, nema. Deset jaja srednje veličine (“M”) kupili smo u petak, 13. studenoga, za 12,99, ali i za 15,49 kuna.
Uspoređujući samo jaja kokoši iz kaveznog uzgoja, ova srednja za 15,49 kuna bila su skuplja od nekih paketa velikih (“L”) jaja. Bila su skuplja i od nekih jaja iz podnog uzgoja koji se smatra boljim, a jaja takvih kokoši kvalitetnijima. U kaveznom tipu uzgoja kokošima se zrak upuhuje ventilatorima, a hrana dostavlja na pokretnim trakama u točno određenoj količini po jedinki, pa ako koja kokoš zakasni ili ne uspije pojesti dovoljno hrane, ostane gladna, objašnjavaju na portalu malafarma.net. Voda im se dostavlja automatiziranim kapaljkama. U podnom uzgoju, neki ga zovu i štalski, kokoši ipak hodaju, izlaze, na podu imaju stelju, jaja nose u gnijezdima...
Kad je počela prodaja jaja iz podnog uzgoja, zgodna je bila reklamna
kampanja u kojoj se spominjalo kako su to jaja sretnih kokoši. Pitanje je
što bi same koke rekle o svojoj sreći.
Postoje i jaja iz slobodnog te iz ekološkog uzgoja. I ona imaju svoje oznake pa je “0” oznaka za ekojaja, “1” za jaja iz slobodnog uzgoja, “2” za jaja iz štalskog ili podnog, a “3” za jaja iz kaveznog ili baterijskog uzgoja. Za razliku od oznaka veličine jaja i klase, koje se moraju otisnuti na ambalaži, oznaka načina uzgoja mora biti na samim jajima, a može biti i na ambalaži. Ova se pravila ne odnose na jaja koja se prodaju na mjestu proizvodnje neposredno potrošaču za osobnu upotrebu ili se prodaju na tržnici neposredno od proizvođača koji ima najviše do 350 nesilica. Potonji se primjer najčešće naziva domaćim jajima. Dr. Đuro Senčić s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku godinu dana je uspoređivao jaja nesilica iz kaveznog i slobodnog uzgoja te zaključio kako su podjednake kvalitete.