Faktoidi su navodne istine, komadići točnih informacija koji se nadopunjuju i uvrću tezama koje odgovaraju određenoj interesnoj skupini. Ponavljaju se u različitim prigodama i tekstovima, dok više nikome nije sumnjivo podrijetlo izrečenih podataka. Svi tako „znamo“ da celer „ima negativne kalorije“ ili da jelo iza 18 sati „deblja“. U području prehrane, pogotovo dijeta, najčešće prepoznajemo što je uvriježeno mišljenje. Istinu spoznajemo tek kad ih testiramo i sami na vaganju zaključimo da je celer samo niskokaloričan, jednako i prije i poslije 18 sati.

U drugim područjima je puno teže samostalno provjeriti istinitost nečega, posebno kad faktoidi zvuče dobro, ili bude jake emocije, a slušamo ih od malih nogu. Materijal o kojem se tijekom godina izmislilo toliko da je od najzelenijeg materijala 21. stoljeća postao predmet zabrana i gotovo mržnje je plastika.

Sigurno ste čuli da plastične vrećice ubijanju sto tisuća morskih sisavaca i milijun morskih ptica godišnje. Istina je da su te brojke zasnovane na krivoj interpretaciji kanadskog istraživanja provedenog u Newfoundlandu 1987. Tada je utvrđeno da je između 1981. i 1984. godine više od 100 000 morskih sisavaca, uključujući i ptice, uginulo zbog zapletanja u ribarske mreže. Ovo istraživanje uopće nije spominjalo plastične vrećice. Ta se tvrdnja može provjeriti uvidom u članak londonskog The Timesa (8. veljače 2012.), Series of blunders turned the plastic bag into global villain - Serija zabluda pretvorila je plastičnu vrećicu u globalnog zločinca.

Mnogi ljudi dobrih namjera postanu zagovornici zabrana, u ovom slučaju plastike, posebno plastičnih vrećica, jer im se serviraju faktoidi poput „plastične vrećice koriste se u prosjeku 20 minuta“. Gdje je istraživanje? Nikad se ne navodi.

„Plastičnim stvarima nije mjesto u okolišu, kao što u prirodi nije mjesto ni drugim vrstama otpada. Tu bismo svi morali biti na istoj strani. Plastična vrećica neće sama iskočiti iz kante u potok, niti će se opušak samostalno pojaviti i odbaciti na plaži. Dakle, nije problem u stvarima samima po sebi, već u neodgovornim pojedincima koji njima loše gospodare. Zabrane neće polučiti željeni rezultat, već edukacija i uspostavljanje sustava kružnog gospodarenja otpadom. Predlažem da svi zainteresirani za pitanje stvarnog utjecaja na okoliš laganih plastičnih vrećica za nošenje i skupljih i težih alternativa pročitaju istraživanja Life Cycle Assessment of Supermarket Carrier Bags - Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje (Agencija za zaštitu okoliša Engleske i Walesa) i Life Cycle Assessment of grocery carrier bags - Procjena životnog ciklusa vrećica za nošenje namirnica (Agencije za zaštitu okoli- ša danskog Ministarstva okoliša i hrane).“ – preporučuje profesor emeritus Igor Čatić, koji se od 60-ih godina prošlog stoljeća bavi proizvodnjom plastičnih i gumenih dijelova.

Čatić pritom upozorava da je zabrana plastičnih vrećica za nošenje ekološki i ekonomski štetna odluka, kojom se pogoduje uvoznicima, a gase radna mjesta u Hrvatskoj. Naime, potrošači pri takvim zabranama pribjegavaju vrećicama za čiju se proizvodnju troši više energije i prirodnih resursa i koje tijekom svog životnog ciklusa ostavljaju nepovoljniji trag u okolišu.