Regenerativna ortopedija samo je jedno od područja kojima se bavi novo veliko pojačanje Specijalne bolnice Arithera. Doc. prim. dr. sc. Eduard Rod, dr. med., jedan od najcjenjenijih ortopeda u Hrvatskoj, iza sebe ima više od dvadeset godina iskustva i više od 5.000 artroskopskih operacijskih zahvata. Uz ortobiološke metode, veliko iskustvo ima i u endoprotetici kuka i koljena te djeluje kao AO instruktor za ugradnju primarnih proteza kuka i koljena
Broj ljudi s osteoartritisom nastavlja snažno rasti. Velika analiza Global Burden of Disease predviđa da bi se do 2050. broj slučajeva osteoartritisa koljena mogao povećati za gotovo 75 posto, a kuka za gotovo 79 posto u odnosu na 2020. godinu. Iza tih brojki nisu samo snimke istrošene hrskavice, nego milijuni ljudi kojima bol, ukočenost i gubitak pokretljivosti postupno mijenjaju svakodnevni život.
Upravo zato sve više pozornosti privlače regenerativna ortopedija i ortobiologija, područja koja koriste biološke pripravke kao dio liječenja određenih ozljeda i degenerativnih oštećenja zglobova. No ondje gdje su očekivanja velika, posebno je važno odvojiti stvarne mogućnosti od bombastičnih obećanja.
Dolaskom doc. prim. dr. sc. Eduarda Roda Specijalna bolnica Arithera dobiva stručnjaka koji se biološkim metodama liječenja bavi godinama, ali ih ne promatra kao zamjenu za rehabilitaciju ili operaciju. Njegov pristup temelji se na preciznoj dijagnozi, jasnoj medicinskoj indikaciji i odabiru postupka prema stanju i ciljevima konkretnog pacijenta.
Nije cilj izbjeći operaciju pod svaku cijenu
Ortobiološka terapija djeluje na razini biologije tkiva – potiče cijeljenje, smanjuje upalu i može usporiti napredovanje oštećenja – no ne mijenja mehaničke probleme koje ponekad samo kirurški zahvat može riješiti. Kod uznapredovale artroze s potpunim gubitkom hrskavice, velikih i kompleksnih ruptura tetiva i ligamenata, nestabilnosti zgloba ili strukturalnih deformiteta, biološka terapija može ublažiti simptome, ali ne može nadomjestiti anatomsku obnovu koju donosi operacija.
Zato je odluka o primjeni ortobiološke terapije uvijek klinička, a ne automatska. Cilj nije po svaku cijenu odgoditi zahvat, nego procijeniti u kojoj je fazi bolesti biološki pristup realna opcija, a kada je operativno liječenje jedini put do trajnog rješenja. Kod nekih pacijenata terapija matičnim stanicama može premostiti razdoblje do zahvata, poboljšati funkciju zgloba ili odgoditi nužnu operaciju za nekoliko godina. Kod drugih, gdje je strukturalno oštećenje već izraženo, ista terapija donosi samo privremeno olakšanje boli, dok se stvarni uzrok problema ne rješava.
Upravo zato ortobiološku terapiju ne treba promatrati kao alternativu operaciji, nego kao jednu od karika u lancu liječenja uz rehabilitaciju, konzervativne mjere i rekonstrukcijski zahvat ili ugradnju endoproteze.
U tome je važna širina iskustva doc. Roda. Uz regenerativnu ortopediju bavi se kirurgijom koljena i ramena, sportskom traumatologijom, minimalno invazivnim zahvatima, operacijama gležnja i stopala te ugradnjom primarnih i revizijskih endoproteza kuka i koljena. Od 2018. godine službeni je liječnik hrvatske A nogometne reprezentacije, a aktivno sudjeluje i u znanstvenom i nastavnom radu.
Za dodatne informacije o pregledima doc. Roda i naručivanje pacijenti se mogu obratiti SB Aritheri na lokaciji Bukovačka 1 u Zagrebu, na broj +385 1 23 04 074 ili putem e-pošte arithera@arithera.hr.
Takvo iskustvo omogućuje mu da biološku terapiju ne promatra izdvojeno, nego kao jednu od mogućnosti između rehabilitacije, konzervativnog liječenja, rekonstrukcijskog zahvata i endoproteze.
Matične stanice: najviše nade, ali i najviše pogrešnih očekivanja
Matične stanice često se predstavljaju kao terapija koja može „obnoviti zglob” i izbrisati godine trošenja. Stvarnost je složenija. U ortopediji se stanične terapije razmatraju kod određenih degenerativnih oštećenja velikih zglobova, najčešće s ciljem smanjenja boli, poboljšanja funkcije i utjecaja na biološko okruženje unutar zgloba.
Dosadašnja istraživanja daju obećavajuće, ali ne i potpuno jednoznačne rezultate. Dio sustavnih pregleda bilježi poboljšanje boli i funkcije kod osteoartritisa koljena, dok se istodobno upozorava na razlike među istraživanjima i potrebu za kvalitetnijim dugoročnim podacima. Upravo zato odgovoran liječnik ne obećava novu hrskavicu preko noći, nego procjenjuje postoji li kod određenog pacijenta realna mogućnost koristi.
Doc. Rod primjenom matičnih stanica velikih zglobova bavi se od 2016. godine. U dosadašnjoj karijeri, doc. Rod izvršio je više od 500 takvih primjena, a njegov stručni i edukacijski rad uključuje područje biološkog liječenja i regenerativne ortopedije.
Upravo zato doc. Rod regenerativnu ortopediju promatra kao dio šireg, individualno planiranog liječenja, a ne kao samostalno rješenje za svaki problem.
No gdje je onda mjesto regenerativne ortopedije u suvremenom liječenju bolesti i ozljeda lokomotornog sustava?
“Dolazak u Specijalnu bolnicu Arithera za mene znači priliku da ortobiološko liječenje još čvršće povežem s preciznom dijagnostikom, fizikalnom terapijom i suvremenom kirurgijom. Regenerativnu ortopediju ne promatram kao izdvojenu ili univerzalnu terapiju, nego kao dio cjelovitog liječenja bolesti i ozljeda lokomotornog sustava.
To je područje koje se brzo razvija, ali napredak mora biti utemeljen na znanstvenim dokazima, standardiziranoj pripremi biološkog pripravka i jasnim indikacijama. Metode poput PRP-a i pripravaka dobivenih iz vlastitog masnog tkiva kod pravilno odabranih pacijenata mogu smanjiti bol i upalu, poboljšati funkciju te u određenim slučajevima odgoditi opsežniji operacijski zahvat. Međutim, pacijentima treba otvoreno objasniti i granice takvog liječenja jer ono ne može obnoviti teško oštećen zglob niti zamijeniti operaciju kada za nju postoji jasna indikacija. Pacijentima Specijalne bolnice Arithera želim donijeti upravo takav odgovoran i individualiziran pristup te primjenu ortobioloških metoda ondje gdje imaju realnu mogućnost pomoći, uz precizno izvođenje i jasno praćenje rezultata liječenja.” pojasnio je docent Rod.
Tko je kandidat, a tko nije?
Odluka o staničnoj terapiji ne donosi se samo zato što MR pokazuje oštećenu hrskavicu. Potrebno je procijeniti stupanj promjena, izvor boli, stabilnost zgloba, dob, tjelesnu masu, razinu aktivnosti, prethodno liječenje i očekivanja pacijenta.
Kod nekih pacijenata smisleniji prvi korak bit će ciljana fizikalna terapija, smanjenje tjelesne mase, prilagodba aktivnosti ili druga konzervativna metoda. Kod drugih se može razmatrati PRP, ACP ili stanična terapija, dok uznapredovalo oštećenje zgloba može zahtijevati operativno liječenje ili ugradnju endoproteze.
Najvažnije nije primijeniti najnoviju metodu, nego prepoznati pacijenta kojem ona doista može pomoći.
PRP, ACP i matične stanice nisu ista terapija
PRP i ACP dobivaju se obradom pacijentove krvi kako bi se pripremila plazma s koncentriranim trombocitima i faktorima rasta. Stanične terapije koriste drugačije biološke pripravke te imaju drukčiji način pripreme i primjene. Sve pripadaju širem području ortobiologije, ali nisu međusobno zamjenjive.
Doc. Rod terapiju krvnom plazmom primjenjuje više od deset godina, a primjenom matičnih stanica velikih zglobova bavi se od 2016. godine.
PRP/ACP i terapije matičnim stanicama bit će dio njegova rada u SB Aritheri na lokaciji Bukovačka 1 nakon što se pridruži liječničkom timu.
No veći broj dostupnih mogućnosti liječenja ne znači da se terapija bira unaprijed - odluka se uvijek donosi prema dijagnozi, stupnju oštećenja i potrebama konkretnog pacijenta.
Što zapravo određuje hoće li pacijentu više koristiti fizikalna terapija, PRP ili neka druga metoda?
“Odabir liječenja uvijek započinje preciznom dijagnozom, a ne izborom postupka. Fizikalna terapija temelj je liječenja mnogih ozljeda i degenerativnih bolesti te se često kombinira s drugim metodama. PRP, uključujući ACP kao jedan od njegovih oblika, može se primijeniti kod određenih ozljeda tetiva i blažih do umjerenih degenerativnih promjena zglobova“, pojašnjava doc. Rod.
Kod staničnih terapija posebno je važan pažljiv odabir pacijenata i realno postavljanje očekivanja.
A gdje su granice biološkog liječenja i kada operacija ipak postaje najbolja opcija?
„Stanični pripravci dobiveni iz vlastitog masnog tkiva ili koštane srži razmatraju se samo kod pažljivo odabranih pacijenata, uz jasno objašnjenje njihovih mogućnosti i ograničenja. Oni mogu smanjiti bol i poboljšati funkciju, ali ne mogu obnoviti teško oštećenu hrskavicu niti izliječiti uznapredovalu artrozu.
Operaciju preporučujemo kada postoji strukturno ili mehaničko oštećenje koje se ne može riješiti rehabilitacijom i biološkim metodama, kada tegobe ozbiljno ograničavaju funkciju ili kada bi odgađanje zahvata moglo pogoršati konačni rezultat. Precizna indikacija ključna je jer uspjeh ne ovisi samo o kvaliteti pripravka ili kirurškoj tehnici, nego prije svega o tome je li odabrano pravo liječenje za pravog pacijenta i u pravom trenutku“, naglašava doc. Rod.
Specijalna bolnica Arithera povezuje terapiju s cijelim putem oporavka
U Specijalnoj bolnici Arithera pregled i odluka o ortobiološkoj terapiji mogu se povezati s dijagnostikom, fizikalnom terapijom, rehabilitacijom i, kada je potrebno, operativnim liječenjem. Pacijent tako ne dobiva samo pojedinačan postupak, nego plan koji prati uzrok tegoba, funkcionalne ciljeve i reakciju zgloba na liječenje.
Dolaskom doc. prim. dr. sc. Eduarda Roda Specijalnu bolnicu Arithera dodatno jača područje regenerativne ortopedije, ali i sposobnost da svakom pacijentu ponudi realnu procjenu: kada biološka terapija može pomoći, kada treba pokušati drugim neoperativnim metodama, a kada je vrijeme za operaciju.
Za dodatne informacije o pregledima doc. Roda i naručivanje pacijenti se mogu obratiti SB Aritheri na lokaciji Bukovačka 1 u Zagrebu, na broj +385 1 23 04 074 ili putem e-pošte arithera@arithera.hr.