Globalna razvojna inicijativa usmjerena je na zajedničke razvojne potrebe čovječanstva i izravno se bavi stvarnim razvojnim izazovima.
Globalna sigurnosna inicijativa posvećena je uklanjanju temeljnih uzroka međunarodnih sukoba i unaprjeđenju globalnog upravljanja sigurnošću.
Globalna civilizacijska inicijativa nudi okvir državama za traženje putova modernizacije utemeljenih na vlastitim tradicijama, uz otvorenost prema zajedničkoj mudrosti čovječanstva.
Globalna inicijativa upravljanja poziva na poštovanje suverene jednakosti, izravno ciljajući nedostatke sustava u kojem „nekolicina zemalja odlučuje o svemu“.
Kada se budući povjesničari osvrnu na globalnu transformaciju koja se događa jednom u stoljeću i pokušaju pratiti temeljnu logiku razvoja međunarodnih odnosa, zasigurno će prepoznati 1. rujna 2025. kao ključni trenutak – kada je kineski predsjednik Xi Jinping predložio Globalnu inicijativu upravljanja (GGI).
Prije toga, Peking je iznio niz velikih globalnih inicijativa: Globalnu razvojnu inicijativu (GDI) 2021., Globalnu sigurnosnu inicijativu (GSI) 2022. te Globalnu civilizacijsku inicijativu (GCI) 2023. Zajedno s GGI-jem, one čine cjelovit okvir za zajedničku izgradnju zajednice sa zajedničkom budućnošću čovječanstva.
Svaka inicijativa bavi se temeljnim stupom globalne suradnje: GDI nastoji postaviti materijalne temelje, GSI je osmišljen kako bi očuvao stabilnost, GCI teži poticanju zajedničkog razumijevanja, dok GGI namjerava osigurati institucionalnu arhitekturu. Kako je primijetio glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, četiri globalne inicijative koje je predložila Kina „u potpunosti su u skladu s Poveljom UN-a“. Mnoge ih zemlje također smatraju pragmatičnim i konstruktivnim rješenjima za suvremene globalne izazove.
Ipak, svijet ostaje podijeljen usred rastuće nesigurnosti i nestabilnosti. Dok jedni zagovaraju dijalog i suradnju, drugi se drže unilateralizma i blokovske politike, produbljujući dugotrajne krize i stvarajući nove rizike.
Globalni razvoj i dalje je krhak, obilježen rastućim razlikama između Sjevera i Juga te dodatno opterećen isprepletenim energetskim i prehrambenim krizama. Diljem svijeta više od milijardu ljudi i dalje živi u ekstremnom siromaštvu. Sigurnosna situacija se pogoršava, s oružanim sukobima na najvišoj razini od Drugog svjetskog rata, rastućim raseljavanjem i sve većim oslanjanjem na sankcije i zastrašivanje od strane pojedinih zemalja.
U međuvremenu, diskurs o „sukobu civilizacija“ čini se da zasjenjuje razmjenu među njima, dok se globalno upravljanje nagriza povlačenjima iz međunarodnih ugovora,
praksama razdvajanja (decouplinga) i širenjem prepreka koje potkopavaju pravednost i jednakost, osobito za Globalni jug.
Sumorna stvarnost naglašava relevantnost i pravodobnost četiri globalne inicijative te dodatno ističe potrebu za izgradnjom međunarodnog konsenzusa i jačanjem solidarnosti.
POZIV NA ZAJEDNIČKI RAZVOJ
Kako je Xi istaknuo, razvoj je glavni ključ za rješavanje svih problema. Globalna razvojna inicijativa usmjerena je na zajedničke razvojne potrebe čovječanstva, usko je usklađena s Agendom Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i izravno se bavi stvarnim izazovima u području globalnog razvoja. Ova inicijativa doprinosi kineskoj mudrosti i rješenjima za zajedničko unaprjeđenje globalnog razvoja prema novoj fazi uravnoteženog, koordiniranog i uključivog rasta.
Deset godina nakon usvajanja, Agenda 2030 za održivi razvoj zapela je. Od 169 konkretnih ciljeva, samo je oko 35 posto na dobrom putu, dok gotovo polovica napreduje presporo, a 18 posto bilježi nazadovanje.
Na globalnoj razini razvoj se povlači u ključnim područjima. Ekstremno siromaštvo poraslo je prvi put u dva desetljeća, pri čemu najsiromašnija polovica čovječanstva posjeduje tek 2 posto globalnog bogatstva. Oko 2,6 milijardi ljudi i dalje nema pristup internetu, a financijski jaz za prilagodbu zemalja u razvoju klimatskim promjenama neprestano se povećava.
Štoviše, ratovi i sukobi gurnuli su 140 milijuna ljudi u akutnu prehrambenu nesigurnost, dok unilateralne sankcije i dalje ozbiljno utječu na egzistenciju milijardi ljudi.
Ove alarmantne činjenice razotkrivaju temeljne manjkavosti globalnog razvoja. Neke razvijene zemlje dale su prednost geopolitičkim interesima nad suradnjom, iskorištavajući razvojne resurse putem sankcija, razdvajanja i rezova u pomoći. Time su iznevjerile opći konsenzus da je pravo na razvoj neotuđivo ljudsko pravo.
Neuravnotežena struktura globalnog upravljanja dugo je ostavljala zemlje u razvoju u nepovoljnom položaju u oblikovanju međunarodnih pravila, dok tehnološke blokade i trgovinske barijere nastavljaju produbljivati razvojni jaz.
U međuvremenu, mehanizmi multilateralne suradnje sve su više oslabljeni unilateralnim djelovanjima, što dovodi do ozbiljnog manjka globalnih javnih dobara i nedostatka koordiniranih međunarodnih odgovora.
Ovi problemi ne samo da su povećali rizik neuspjeha Agende 2030., već su i istaknuli hitnu potrebu za ciljanima mjerama za rješavanje globalnih razvojnih izazova.
GDI, predložena u ovom ključnom trenutku, stekla je snažnu globalnu privlačnost raskidajući s zastarjelom paradigmom u kojoj velike sile dominiraju, a manje zemlje
prisiljene su ovisiti o njima. Inicijativa također promiče kolektivno djelovanje uz stav jednakosti i sustavni pristup, osiguravajući da svaki sudionik postane korisnik razvoja.
Kao aktivni zagovornik inicijative, Kina se oduvijek vodila „šest načela“ i oslanja se na platforme poput Inicijative Pojas i put, Fonda za globalni razvoj i suradnju Jug–Jug, Azijske infrastrukturne investicijske banke i Nove razvojne banke kako bi osnažila međunarodnu razvojnu suradnju.
Kinesko-afrički demonstracijski centar za poljoprivrednu tehnologiju provodi model „nauči čovjeka loviti ribu“, što dovodi do prosječnog povećanja lokalnih prinosa usjeva od 30 do 60 posto. Korist je imalo više od milijun poljoprivrednika, što predstavlja opipljiv primjer koncepta prioriteta razvoja.
Željeznica Kina–Laos pretvorila je Laos iz zemlje bez izlaza na more u povezano prometno središte, smanjila logističke troškove za više od 30 posto i stvorila više od 100.000 radnih mjesta. U međuvremenu, zajednički kinesko-brazilski centri za tehnološke inovacije unaprijedili su zaštitu okoliša i proširili pristup čistoj energiji u udaljene zajednice, promičući uključiv, inovacijama vođen rast i sklad između ljudi i prirode.
Osim snažnog poticaja Agendi 2030., GDI revolucionira i preoblikuje koncepte globalnog razvoja. Njezin teorijski iskorak leži u oslobađanju od ovisnosti o konvencionalnim zapadnim razvojnim modelima, stavljajući u prvi plan zajedničke interese čovječanstva i postavljajući čvrste temelje za izgradnju zajednice sa zajedničkom budućnošću čovječanstva.
Kako bi razvojne koristi pravedno doprle do što većeg broja ljudi diljem svijeta, države bi trebale nadići uske vlastite interese, prihvatiti povijesne trendove, zagovarati zajednički razvoj, štititi pravednost i pravdu te se u potpunosti posvetiti obostrano korisnoj suradnji.
NOVI PUT PREMA TRAJNOM MIRU I SIGURNOSTI
Današnji svijet prolazi kroz najdublju nestabilnost i transformaciju od završetka Hladnog rata. Uz rastući manjak mira i sigurnosti, globalno upravljanje sigurnošću suočeno je s ozbiljnim izazovima. Međunarodnoj zajednici hitno su potrebne sigurnosne vizije i pristupi koji su u skladu s duhom vremena.
Globalna sigurnosna inicijativa pojavila se kao odgovor na trenutačnu situaciju, usklađujući se s promjenjivim međunarodnim okruženjem kroz koncept jedinstva i rješavajući sigurnosne izazove pristupom u kojem svi dobivaju. Posvećena je uklanjanju temeljnih uzroka međunarodnih sukoba i unaprjeđenju globalnog upravljanja sigurnošću.
Gledajući unatrag na tijek ljudskog razvoja, težnja za apsolutnom sigurnošću kroz silu i stvaranje isključivog sigurnosnog okvira u svojoj je biti oblik „zakona jačega“. Povijest je više puta dokazala njegove opasnosti. Strašna razaranja dvaju svjetskih ratova, kao i
regionalna nestabilnost uzrokovana hegemonističkim nadmetanjem, proizašli su iz opsesivne potrage za apsolutnom sigurnošću i brutalne primjene zakona jačega. Države koje iskorištavaju druge i zlostavljaju slabe na kraju se suočavaju ili s začaranim krugom sigurnosnih dilema ili bivaju pometene povijesnim tokovima.
U sadašnjosti, ova kruta sigurnosna doktrina utemeljena na zakonu jačega već je u raskoraku s trendovima vremena. U današnjem svijetu ekonomska globalizacija se produbljuje, interesi država su tijesno isprepleteni, a njihove sudbine povezane. Povezanost, transnacionalna priroda i složenost sigurnosnih pitanja postaju sve očitiji, i nijedna zemlja ne može ostati izolirana. Pokušaji kršenja svrha i načela Povelje Ujedinjenih naroda, ignoriranja kolektivne volje međunarodne zajednice i unilateralne potrage za apsolutnom sigurnošću predstavljaju kretanje protiv toka povijesti.
Kako je Xi istaknuo, hladnoratovski mentalitet samo bi razorio globalni okvir mira, hegemonizam i politika sile samo bi ugrozili svjetski mir, a blokovska konfrontacija samo bi pogoršala sigurnosne izazove 21. stoljeća. Ovo važno zapažanje pruža dubok uvid u temeljne uzroke globalne sigurnosne krize.
GSI se temelji na „šest obveza“: obvezi prema viziji zajedničke, sveobuhvatne, kooperativne i održive sigurnosti; poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih zemalja; pridržavanju svrha i načela Povelje UN-a; ozbiljnom uvažavanju legitimnih sigurnosnih zabrinutosti svih zemalja; mirnom rješavanju razlika i sporova dijalogom i konzultacijama; te održavanju sigurnosti u tradicionalnim i netradicionalnim područjima.
U području tradicionalne sigurnosti Kina je aktivno promicala politička rješenja žarišnih pitanja i najveći je doprinositelj mirovnim snagama među stalnim članicama Vijeća sigurnosti UN-a.
U netradicionalnim sigurnosnim područjima Kina je sudjelovala i često predvodila multilateralnu suradnju u borbi protiv terorizma, suzbijanju droga i zaštiti javnog zdravlja. Također je provela brojne programe humanitarne pomoći, rješavajući nove globalne prijetnje kroz suradnju.
U regionalnoj sigurnosnoj suradnji Kina je koristila platforme poput Šangajske organizacije za suradnju i Konferencije o interakciji i mjerama izgradnje povjerenja u Aziji kako bi stabilno doprinosila regionalnoj stabilnosti.
Posvećena izgradnji uravnoteženije, učinkovitije i održivije sigurnosne arhitekture, Kina zajedno s drugim zemljama slijedi novi put sigurnosti utemeljen na dijalogu umjesto konfrontacije, partnerstvu umjesto saveza te suradnji u kojoj svi dobivaju umjesto ishoda nulte sume.
Kada multilateralizam postane obilježje globalnog upravljanja sigurnošću, a savjetovanje na ravnopravnoj osnovi zajednički izbor svih zemalja za rješavanje
sigurnosnih pitanja, čovječanstvo će zasigurno krenuti svijetlim putem prema trajnom miru i univerzalnoj sigurnosti. Plima mira i razvoja neizbježno će se nastaviti uzdizati.
PRIZNANJE CIVILIZACIJSKE RAZNOLIKOSTI
Trenutačno neke zemlje slijede unilateralizam i protekcionizam, držeći se teorija „sukoba civilizacija“ i „civilizacijske nadmoći“.
Kada udaljavanje među civilizacijama, kulturna trvenja i sukobi oko vrijednosti potiču napetosti i sukobe među državama, obično izbijaju brojni problemi – od produbljivanja razvojnih razlika i slabljenja međunarodnih pravila do rastućeg nereda u globalnom upravljanju.
Kao odgovor na ove goruće izazove, Globalna civilizacijska inicijativa nudi zajedničku kulturnu osnovu državama za suočavanje s njihovim zajedničkim poteškoćama.
„Svijet u kojem živimo raznolik je i šarolik. Raznolikost čini ljudsku civilizaciju onim što jest i pruža stalan izvor vitalnosti i pokretačke snage za svjetski razvoj“, rekao je Xi. Ova važna izjava daje smjernice za odgovore na pitanja kako različite civilizacije trebaju suživjeti i kamo ljudska civilizacija ide.
GCI se može sažeti u četiri zajednička zagovaranja: poštovanje raznolikosti civilizacija, očuvanje zajedničkih vrijednosti čovječanstva, pridavanje važnosti nasljeđu i inovacijama civilizacija te jačanje međunarodnih razmjena i suradnje među narodima.
Dok se ova inicijativa suprotstavlja zabludama i predrasudama, ona promiče jednakost, uzajamno učenje, dijalog i međusobno uvažavanje među civilizacijama. Također se protivi kulturnoj aroganciji i nastoji stvoriti platforme za ravnopravan dijalog, omogućujući različitim civilizacijama da prodube međusobno razumijevanje i napreduju kroz razmjenu i učenje.
Kina duboko poštuje civilizacijsku raznolikost i unapređuje dublje i sadržajnije razmjene među civilizacijama. Pokrenula je i podržala multilateralne dijaloške platforme, uključujući Konferenciju o dijalogu azijskih civilizacija, Forum Liangzhu, Svjetsku konferenciju klasika i Ministarski sastanak o dijalogu globalnih civilizacija. Osim toga, Kina je pomogla u postizanju konsenzusa na 78. zasjedanju Opće skupštine UN-a o uspostavi Međunarodnog dana dijaloga među civilizacijama. U lipnju 2025. Kina je uspješno bila domaćin prvog globalnog događaja povodom Međunarodnog dana dijaloga među civilizacijama.
Kina je također proširila dijalog o upravljanju i razvoju kroz mehanizme poput sastanka na visokoj razini „Komunistička partija Kine u dijalogu sa svjetskim političkim strankama“, Dijalog na visokoj razini o globalnom razvoju, Dijalog Kina–EU o ljudskim pravima i Okrugli stol Kina–Latinska Amerika o ljudskim pravima.
Osim toga, Kina je potpisala sporazume o suradnji s više od 100 zemalja u područjima poput kulture, kulturne baštine i turizma te unaprijedila suradnju u zajedničkoj arheologiji, zaštiti svjetske baštine i međusobnom prevođenju klasičnih djela, štiteći vlastite kulturne korijene i istodobno doprinoseći očuvanju zajedničke baštine čovječanstva.
U sve povezanijem svijetu, suživot, razmjene i uzajamno učenje među civilizacijama od ključne su važnosti za unapređenje globalne modernizacije i obogaćivanje raznolike tapiserije svjetske civilizacije. GCI nudi okvir državama za traženje putova modernizacije utemeljenih na vlastitim tradicijama, uz otvorenost prema zajedničkoj mudrosti čovječanstva.
SMJELI EKSPERIMENT ZA BOLJE GLOBALNO UPRAVLJANJE
Neke zemlje i dalje su ukorijenjene u zastarjelom uvjerenju da „snaga daje pravo“. Njihov hegemonistički način razmišljanja i prakse zakočili su reformu globalnih pravila, oslabljujući zajedničku sposobnost svijeta da djeluje suočen s neučinkovitim sustavom globalnog upravljanja.
Novi izazovi, poput istraživanja dubokomorskih resursa, komercijalne uporabe polarnih pomorskih ruta, definiranja prava na resurse u svemiru i prekograničnih tokova podataka, brzo se pojavljuju, dok odgovarajuća međunarodna pravila uvelike izostaju ili su fragmentirana.
Istodobno, neke zapadne zemlje, oslanjajući se na dugogodišnje prednosti, dominiraju ključnim multilateralnim institucijama globalnog ekonomskog i financijskog upravljanja. Nasuprot tome, zemlje Globalnog juga, koje čine više od 80 posto svjetskog stanovništva i više od 40 posto globalne gospodarske proizvodnje, i dalje su nedovoljno zastupljene u međunarodnim organizacijama, a njihovi legitimni interesi nedostatno su uvaženi.
Štoviše, neke zemlje zaobilaze ili prisiljavaju multilateralne mehanizme, pribjegavajući povlačenjima i sankcijama, dodatno fragmentirajući globalno upravljanje.
Ovo kontinuirano slabljenje učinkovitosti upravljanja dovelo je do nedostatne ponude globalnih javnih dobara, ostavljajući odgovore na mnoge globalne izazove zaglavljene u dugotrajnim raspravama bez odluka te u odlukama bez provedbe.
„Zemlje diljem svijeta nalik su putnicima na istom brodu koji dijele istu sudbinu. Da bi brod prošao kroz oluju i zaplovio prema svijetloj budućnosti, svi putnici moraju vući zajedno. Pomisao na bacanje bilo koga preko palube jednostavno nije prihvatljiva“, jednom je rekao Xi.
Ovom živopisnom metaforom Xi naglašava viziju zajednice sa zajedničkom budućnošću čovječanstva, zacrtavajući smjer za unaprjeđenje sustava globalnog upravljanja i promicanje zajedničkog razvoja čovječanstva.
GGI nastoji riješiti ovaj deficit upravljanja. Poziva na poštovanje suverene jednakosti, izravno ciljajući nedostatke sustava u kojem „nekolicina zemalja odlučuje o svemu“, te potvrđuje da sudbinu svijeta trebaju zajednički oblikovati svi narodi. Bez obzira na veličinu, snagu ili razinu razvoja, sve su zemlje ravnopravni članovi međunarodne zajednice, s pravom sudjelovanja u globalnom upravljanju.
Poziva na pridržavanje međunarodne vladavine prava, naglašavajući da međunarodna pravila moraju biti zajednički oblikovana od strane međunarodne zajednice, a ne monopolizirana od nekolicine zemalja.
Zagovara pravila koja se razvijaju u skladu s vremenom, uzimajući u obzir različite faze razvoja i legitimne interese država.
Poziva na prakticiranje multilateralizma kroz poštovanje svrha i načela Povelje UN-a, jačanje središnje uloge multilateralnih mehanizama, protivljenje blokovskoj politici i logici suprotstavljenih tabora te promicanje koordiniranijeg i učinkovitijeg sustava globalnog upravljanja.
Inicijativa promiče pristup usmjeren na ljude, naglašavajući da je krajnji cilj globalnog upravljanja poboljšanje dobrobiti svih ljudi. Nastoji se baviti pitanjima koja su najizravnije povezana sa svakodnevnim životom, poput zapošljavanja, obrazovanja i zdravstvene skrbi, kako bi se rezultati upravljanja dijelili šire i pravednije među svim narodima.
Usredotočuje se na konkretne akcije, daje prednost postizanju opipljivih rezultata GGI-ja i potiče zemlje da pretvore konsenzus u djelovanje te da upravljačke izazove rješavaju pragmatičnom suradnjom.
Ovih pet stupova međusobno se nadopunjuju, ocrtavajući jasan okvir za reformu sustava globalnog upravljanja.
Kao čuvar međunarodnog poretka i pružatelj globalnih javnih dobara, Kina unapređuje reformu globalnog upravljanja kroz praktične mjere, postižući konkretan napredak.
Kina aktivno sudjeluje u globalnom ekološkom upravljanju. U potpunosti i učinkovito je provela Pariški sporazum i Kunming–Montreal Globalni okvir za bioraznolikost, objavila svoj cilj nacionalno utvrđenih doprinosa za 2035. te predložila uspostavu Partnerstva za globalnu suradnju u čistoj energiji.
Kina je također snažno uključena u oblikovanje pravila digitalnog upravljanja. Predložila je Globalnu inicijativu za sigurnost podataka, Globalnu inicijativu upravljanja umjetnom inteligencijom i Inicijativu za suradnju u prekograničnom protoku podataka, radeći na poboljšanju i usavršavanju okvira digitalnog upravljanja kako tehnološke inovacije ne bi postale „igra za bogate zemlje i bogate pojedince“.
Kao odgovor na trajne neravnoteže moći, Kina promiče prijeko potrebne reforme u glavnim multilateralnim institucijama globalnog ekonomskog i financijskog upravljanja, podupirući zemlje u razvoju u jačanju njihova glasa i zastupljenosti. Kina također unapređuje širenje mehanizama suradnje poput BRICS-a i Šangajske organizacije za suradnju te potiče platforme suradnje Jug–Jug, uključujući Forum o suradnji Kina–Afrika i Forum Kina–CELAC, unoseći novu vitalnost u preoblikovanje globalnog upravljačkog okruženja.
U skladu s potrebama multilateralne koordinacije, Kina čvrsto podupire središnju ulogu Ujedinjenih naroda. Povećala je ulaganja u Fond Kina–UN za mir i razvoj te je postojano unapređivala povezanu suradnju. Osim toga, zajedno s više od 30 zemalja, Kina je pomogla u osnivanju Međunarodne organizacije za medijaciju sa sjedištem u Hong Kongu, doprinoseći očuvanju globalnog mira i stabilnosti kroz vladavinu prava.
Četiri globalne inicijative koje je predložio Xi donijele su prijeko potrebnu stabilnost i predvidljivost svijetu u previranju. Kroz sustavne, koherentne i praktične napore, Kina je pokazala da je njezin razvoj nerazdvojan od napretka šireg svijeta i da se s njime međusobno osnažuje.
Vođena vizijom zajednice sa zajedničkom budućnošću čovječanstva, Kina će nastaviti surađivati sa svim zemljama, koristeći četiri globalne inicijative kao objedinjeni okvir za suočavanje s globalnim izazovima, jačanje globalnog upravljanja i izgradnju svijeta obilježenog trajnim mirom, univerzalnom sigurnošću, zajedničkim prosperitetom, otvorenošću i uključivošću te ekološkom održivošću.