Dr. sc. Igor Knezović, oftalmolog specijaliziran za kirurgiju prednjeg segmenta oka i jedan od najiskusnijih hrvatskih kirurga za operaciju mrene i refraktivnu kirurgiju, koji je u KB Dubrava među prvima u Hrvatskoj uveo modernu ultrazvučnu operaciju sive mrene “karate chop” i educirao kolege kako bi samostalno nastavili zahvate, otkriva po čemu se zaista razlikuju metode, je li laserska operacija mrene bolja od ultrazvučne, kada treba operirati mrenu, koje su umjetne leće najbolji izbor i zašto "najnovije" ne znači uvijek i "najbolje za vaše oko".
Što je siva mrena (katarakta) i kada treba na operaciju?
Siva mrena ili katarakta najčešći je uzrok slabljenja vida nakon 50. godine. Prirodna leća oka, koja je u mladosti bistra poput stakla, s godinama se zamuti - vid postaje mutan, boje blijede u žućkasto-smeđe tonove, a noćna vožnja postaje naporna zbog rasplinutih krugova oko svjetala. Procjenjuje se da neoperirana mrena u više od polovice slučajeva vodi do sljepoće.
Dobra vijest: radi se o stanju koje se danas rješava brzo, bezbolno i s iznimno visokim postotkom uspjeha.
Laserska ili ultrazvučna operacija mrene – u čemu je razlika?
Sve se češće čuje pojam "laserska operacija mrene", uz dojam da je riječ o najnaprednijem što medicina nudi. Stvarnost je nešto drugačija.
"Pacijenti mi redovito dolaze uvjereni da postoji jedna 'čarobna' laserska operacija mrene koja je automatski bolja od svega ostalog. To je dijelom posljedica brojnih krivih informacija dostupnih u javnosti, a dijelom toga što je materija jednostavno izrazito komplicirana. ", objašnjava dr. sc. Igor Knezović, dr. med. stručnjak koji se posebno bavi kirurgijom mrene, refraktivnom kirurgijom i liječenjem keratokonusa.
Stvar je u sljedećem: zamućenu leću treba ukloniti i zamijeniti novom, umjetnom. Već desetljećima zlatni standard za to je **ultrazvučna fakoemulzifikacija** - leća se ultrazvukom razbije na sitne dijelove i nježno odsiše kroz rez od samo dva milimetra. Tzv. **femtosekundni laser** može preuzeti neke korake zahvata (otvaranje ovojnice leće, početne rezove, fragmentiranje leće), no brojne stručne studije pokazale su da konačni rezultat za pacijenta nije bolji od vrhunski izvedene ultrazvučne operacije. Drugim riječima, "laser" u nazivu zvuči impresivno, ali sam po sebi ne jamči bolji vid. Bitno je napomenuti da pojedine kompleksne slučajeve, poput uskih zjenica, laser ne može odraditi.
"Kod operacije mrene vrsta tehnologije nije jedini kriterij uspjeha. Iskustvo kirurga i pravilan odabir umjetne leće imaju veći utjecaj na konačni rezultat. Najvažnije nije kakav je uređaj, nego ruka i iskustvo kirurga te ispravan odabir leće za svakog pojedinog pacijenta, jer i u laserskoj operaciji mrene upravo se drugi korak izvodi ultrazvukom gdje operater i njegovo iskustvo ponovno dolaze do izražaja", naglašava dr. Knezović.
Sama preciznost zahvata ne počiva na uređaju pomoću kojeg se provodi, nego na sitnim, savršeno izvedenim pokretima kirurga. Mikrorez kroz koji se operira i kroz koji se umjetna leća ugrađuje u oko radi se **dijamantnim keratomom** - instrumentom čija oštrica omogućuje precizan i pravilan ulazak u oko od svega dva milimetra, toliko malen da se ni ne šiva, već zacjeljuje sam.
Otvaranje kapsule leće je sljedeći korak koji prethodi uklanjanju leće. Ako se izvede laserom, rub otvora je neravan, jer se tkivo otvara termalnim učinkom lasera, a ne jednostavnim vlakom. Takav neravan rub je manje čvrst i podložniji je puknuću, što svakako želimo izbjeći tijekom zahvata. Kao potencijalna prednost lasera je bolja centracija otvora, što se može vrlo lako učiniti i bez lasera u rukama iskusnog operatera.
Upravo takvi detalji, presudni su za uspjeh i brz oporavak.
Deset minuta, dva milimetra, bez injekcije
U Poliklinici Knezović operacija mrene izvodi se ultrazvučno, tehnikom koju struka zove "karate chop" - leća se precizno lomi uz minimalan utrošak ultrazvučne energije, što znači manji rizik i brži oporavak. Kroz mikrorez od svega dva milimetra, načinjen dijamantnim keratomom, zamućena se leća odsiše i na njezino mjesto ugrađuje nova, umjetna. Zahvat traje oko deset minuta, a anestezija se daje isključivo kapljicama - bez injekcija i bez boli.
Već pola sata nakon zahvata pacijent odlazi kući, a tegobe su minimalne.
Kada operirati sivu mrenu: Čekati da mrena sazrije, mit ili istina?
Ključno je, kaže dr. Knezović, ne čekati predugo: operaciju je najbolje napraviti u ranijim fazama, kada pacijenti počinju osjećati tegobe koje ih ograničavaju u svakodnevnim aktivnostima i dok je vidna oštrina još uvijek relativno dobra, jer se tada zahvat izvodi lakše, uz manje energije i manji rizik.
Koja je umjetna leća najbolji izbor nakon operacije mrene?
Pacijenti danas mogu birati i vrstu umjetne leće - od monofokalnih (jasan vid u daljinu, uz naočale za čitanje) do naprednih prezbiopija-korigirajućih leća (difraktivnih, refraktivnih, hibridnih), koje omogućuju vid na blizinu, srednju udaljenost i daljinu bez naočala. Koja vrsta leće je najbolja za pojedinog pacijenta, ovisi o nizu razloga, koji se detaljno utvrde na pregledu.
Je li bolja prirodna ili umjetna leća?
Ljudi često zaziru od “umjetne leće” jer je “prirodna leća” bolja za njihovo oko. Bitno je napomenuti da se kod zamjene leće mijenja samo unutarnji, “prljavi” dio vaše leće koji u konačnici dovodi do mrene, a sve ovojnice i ostali bitni dijelovi leće ostaju u oku. Tu je osobito važno iskustvo i znanje kirurga kako bi operacija uspjela i kako bi sve prošlo po planu. Osim dobrog vida, umjetna leća ima i druge prednosti za oko, kao npr. bolja UVA i UVB zaštita za očnu pozadinu (umjetna leća 100%, “prirodna” u mreni ispod 10%), manji volumen leće – bolja cirkulacija očne vodice i često normalizacija očnog tlaka i dr, Dakle, odgovor na pitanje koja leća je bolja, ovisi o statusu Vaše leće. Ako je početak mrene i leća krene bubriti, umjetna leća je svakako bolja i zdravija opcija.
Dr. Igor Knezović prvi kirurg koji uvodi modernu ultrazvučnu operaciju mrene u KB Dubrava
Iza ovog mirnog, edukativnog tona stoji jedno od najvećih imena hrvatske oftalmologije. Dr. sc. Igor Knezović diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu kao najmlađi student svoje generacije, a usavršavao se u svjetskim centrima izvrsnosti - od Švicarske i SAD-a do Indije i Južne Amerike, kod nekih od najpoznatijih svjetskih kirurga za kataraktu i refraktivnu kirurgiju, koji su ga osobno trenirali.
Upravo je on u Kliničkoj bolnici Dubrava, gdje je proveo godine na očnom odjelu, među prvima u Hrvatskoj uveo modernu ultrazvučnu ("karate chop") operaciju sive mrene i osobno educirao kolege za tu tehniku. Danas iza sebe ima više od 20.000 obavljenih operacija i ubraja se među vodeće hrvatske i svjetske stručnjake za kirurgiju prednjeg segmenta oka, a danas djeluje u Poliklinici Knezović u Zagrebu .
Detalje o Poliklinici Knezović i dostupnim zahvatima možete pogledati putem linka.
"Tehnologiju je lako kupiti. Ono što se ne može kupiti su deseci tisuća operacija iza vas i osjećaj kada nešto u oku treba napraviti drugačije", kaže dr. Knezović.
Laserska korekcija vida ili zamjena leće?
Laserska korekcija vida Excimer laserom pogodna je za ljude do 50-te godine života, iz razloga jer se kasnije javlja staračka dalekovidnosti i oko ima više dioptrija a laser skida samo jednu. Nakon 50-te godine života problem je u očnoj leći koja postaje troma i zamućena pa rješenje treba tražiti tu, a ne skidati dioptrije laserom na rožnici. Postoje pojedni modaliteti koji sugeriraju drugačije, ali rezultati nisu trajni, pa kad se pogorša (a svima se kad tad pogorša) nastupaju problemi, jer nakon takvih privremenih zahvata operacija mrene i zamjena leće postaje nepredvidljivija, izračun jakosti leće kompleksniji a mogućnosti ugradnje najkvalitetniji leća ograničene. Dakle, problem treba rješavati na mjestu gdje nastaje, a ne drugdje. U ovom segmentu također ima dosta zabluda i krivih informacija, pacijentima se nude privremene opcije umjesto da se u startu problem riješi jednom zauvijek. Oko nije organ kojeg treba operirati 2 puta.
Laserska korekcija vida – koju metodu odabrati?
E ovdje je tek rat po pitanju tehnologije, marketinga, generacija lasekskih platformi i slično.
Naravno, laserska platforma mora biti dobra i provjerena. Nakon toga je potrebno imati liječnika koji zna komunicirati s laserom te svaki zahvat prilagoditi pacijentu. Vezano za metodu – stvar je jednostavna – možete izabrati metode sa ili bez reza. Po najnovijim istraživanjima, metode koje skidaju dioptrije površinski bez reza su najpoštednije po pitanju biomehanike rožnice (očuvanja čvrstoće) i imaju 2 puta manji stres na tkivo od novijih i “modernijih” lasera, koji rade horizontalne rezove kroz zdravo tkivo. Radi toga, ali i drugih razloga, kao npr. pojava bljeskova i utjecaja na suhoću oka, u Poliklinici Knezović u Zagrebu izvodimo isključivo metode bez reza, koje su dugoročno najpoštednije i najsigurnije za pacijente.
Što kada svi kažu da operacija nije moguća: DISC Protocol za liječenje keratokonusa i složenih nepravilnosti rožnice
Dr. Igor Knezović razvio je DISC Protocol (Decentrirani Individualizirani Sfero-Cilindrični Protokol), vlastitu metodu za liječenje keratokonusa i složenih nepravilnosti rožnice. Riječ je o laserskoj metodi namijenjenoj pacijentima s keratokonusom i nepravilnim, iskrivljenim rožnicama - dakle upravo onim slučajevima koje klasične laserske metode obično odbijaju kao "neoperabilne".
Keratokonus je bolest mladih ljudi kod kojih rožnica postupno slabi i poprima šiljast oblik, zbog čega vid postaje sve lošiji i ne može se ispraviti naočalama. Dok standardni postupci (poput Cross-Linking-a) takvu rožnicu mogu samo stabilizirati, DISC Protokol u jednom zahvatu kombinira nekoliko laserskih obrada uz pojačavanje rožnice (Cross-Linking), nakon čega pacijenti vide bolje. Obzirom da je pretežno riječ o mladim ljudima, nakon ovakvih zahvata rezultati kvalitetnijeg vida i života općenito, traju godinama, što doprinosi i pojedincu i zajednici.
Dr. Knezović je u suranji s nekoliko IT kompanija iz EU i na osnovu naprednih algoritamskih analiza strojnog učenja osmislio i uhodao vlastitu softversku platformu Nova Vision, koja pomaže u optimiziranju i izvedbi DISC Protokola kod svakog pacijenta individualno. Upravo ovaj dio čini tim Poliklinike Knezović jedinstvenim, jer spadaju u rijetke medicinske ustanove u svijetu koje imaju svoju metodu i vlastiti softver za izvedbu. To je od globalnog značaja jer je tako omogućeno i drugim kolegama da mogu koristit DISC Protokol na svojim pacijentima.
Međunarodno priznanje i edukacije kolega u regiji
DISC Protokol je međunarodno prihvaćena metoda, obzirom da je prošla stroge stručne recenzije i da su rezultati objavljeni u nekoliko renomiranih svjetskih stručnih časopisa. Dr. Knezović je redoviti pozvani predavač na više stručnih skupova u regiji (Švicarska, Njemačka, BiH, Sjeverna Makedonija, ...) gdje educira kolege iz područja kompleksnih laserskih zahvata na oku. Pod njegovom supervizijom, i drugi liječnici počinju s izvođenjem DISC Protokola kako bi pomogli svojim pacijentima te im poboljšali vidnu oštrinu i kvalitetu vida.
"Najveće zadovoljstvo mi je vratiti vid nekome kome su drugdje rekli da se ništa ne može učiniti", zaključuje dr. Knezović.
Poruka za pacijente
Poruka je za pacijente jednostavna: kod operacije oka ne treba se voditi isključivo najrazvikanijim metodama ili metodama koje se prezentira kao „najmodernije“. Tehnologija jest jako bitna i bez nje ne možemo kvalitetno obavljati posao. Međutim, na kraju je najvažnije iskustvo, znanje i mirna ruka liječnika koji će za Vaše oko odabrati pravu metodu - a ne onu koja se najbolje prodaje. Odaberite liječnika koji će Vam se posvetiti, obaviti detaljan pregled, definirati proces operacije, pogledati Vas nakon učinjenog zahvata, liječnika kod kojeg ćete se osjećati zbrinuto i sigurno, a ne kao da ste samo broj i obavljeni kao na traci. Operacija oka je najkompleksnija i najpreciznija kirurgija u medicini gdje detalji čine razliku.
Detalje o Poliklinici Knezović u Zagrebu pogledajte na linku.