U Zagrebu postoji ona vrsta mjesta pored kojih prolazimo “usput”, sve dok ne shvatimo da upravo ona drže grad na okupu – kulturno, povijesno, identitetski. Jedno od njih je Arheološki muzej u Zagrebu osnovan 1846. godine na Trgu Nikole Šubića Zrinskog 19 (kao dio Narodnog muzeja). Od prvog dana bio je više od prostora s izlošcima – središte prikupljanja, čuvanja i istraživanja baštine, ali i aktivan sudionik javnog života grada.
Još u 19. stoljeću o osnivanju muzeja pisalo se s velikim zanosom. Vukotinović je tada Narodni muzej nazvao “spomenikom” koji traje u daleku budućnost – i teško je naći bolju rečenicu za trenutak u kojem muzej danas slavi 180 godina djelovanja.
Mumija koja je Zagreb upisala na svjetsku kartu
Kad se priča o simbolima muzeja, jednu je priču nemoguće “preskočiti”. Zagrebačka mumija darovana je muzeju 1862. godine, zajedno s lanenim povojima na kojima je kasnije prepoznat Liber linteus Zagrabiensis, poznat i kao Zagrebačka lanena knjiga – najduži sačuvani tekst na etruščanskom jeziku. To nije samo muzejski kuriozitet, nego predmet koji je AMZ-u donio međunarodnu prepoznatljivost i pokazao da zagrebačke zbirke od početka nadilaze lokalne okvire.
Danas muzej čuva zbirke od pretpovijesti do kasnog srednjeg vijeka, uz jednu od najznačajnijih numizmatičkih zbirki u ovom dijelu Europe – ali jubilej je prilika da se naglasi i ono što se često zaboravlja: kontinuitet stručnosti i uloga muzeja u suvremenom društvu, ne samo u prošlosti.
Kad muzej kaže hvala prostorom, ne govorom
Za ovu veliku obljetnicu muzej najavljuje projekt „Predah u Lapidariju”, planiran tijekom proljeća i ljeta 2026. godine.
“Nakon 180 godina, vrijeme je da vam zahvalimo – ne riječima, nego prostorom. Mjesto za vas. Za vaš predah. U Lapidariju.“ – poručili su iz AMZ-a. Ideja je jednostavna, a u današnjem ritmu grada gotovo luksuzna: Lapidarij se privremeno pretvara u otvorenu urbanu oazu – mjesto za sjedenje, čitanje, boravak u hladu i tišinu u samom srcu Zagreba. Bez poziva na konzumaciju, bez buke, bez “morate”.
Inspiracija dolazi iz antičkog koncepta viridariuma – vrta za promišljanje i mir. U prijevodu: ovo nije još jedan sadržaj koji se “odradi”, nego prostor u kojem je sasvim u redu samo postojati.
U sklopu projekta posjetitelje očekuju radionice za djecu i odrasle te sadržaji koji povezuju prirodu i prošlost – izložbe biljaka i arheobotanike koje pokazuju kako su ljudi nekad živjeli u dodiru s okolišem, hranom i biljkama koje danas uzimamo zdravo za gotovo.
Gdje sve počinje – jedna stranica, jedna šetnja, jedan ulaz
Ako ste muzej godinama “ostavljali za neki mirniji dan”, jubilej je dobar trenutak da to promijenite. Dođite vidjeti Zagrebačku mumiju i Zagrebačku lanenu knjigu, a ostanite zbog ideje da muzej može biti i prostor predaha, ne samo razgledavanja. Kad krene „Predah u Lapidariju”, iskoristite ga kao svoju malu pauzu u centru – bez plana, bez žurbe, samo s osjećajem da ste na pravom mjestu u pravo vrijeme.
Ako želite saznati sve informacije na jednom mjestu, najjednostavnije je krenuti od službene stranice Arheološkog muzeja u Zagrebu – jer tu je cijela priča: od ključnih predmeta do aktualnih najava i programa. U muzej možete zaviriti i putem društvenih mreža Facebook i Instagram.