Zagreb ne pati od manjka muzeja. Dapače, gotovo svaki kvart ima svoj kutak kulture, a centar nudi klasike koje svi znaju. I baš zato je lako previdjeti neka mjesta koja, iako se nalaze u srcu grada, kao da uporno ostaju izvan uhodanih ruta.
Jedan takav muzej već više od sto godina stoji na Trgu Mažuranića, u prelijepoj secesijskoj zgradi s pročeljem koje biste vjerojatno zapazili, ali rijetko i zakoračili unutra. A ako ste to dosad propustili, pravo je vrijeme da ga otkrijete. Riječ je o Etnografskom muzeju, i prije nego što pomislite da nije za vas jer niste "tip za narodne nošnje" ili "etnologija vam nije jača strana", dopustite da vas razuvjeri.
Prostor u kojem priče žive
Etnografski muzej nije jedan od onih muzeja u kojima šaptom prolazite pokraj vitrini s artefaktima. Ovdje su predmeti postavljeni s razumijevanjem i mjerom, uz tekstove koji ne umaraju, već vode. Postav vas ne guši informacijama, nego otvara prostor da promislite, povežete, usporedite.
Stalna izložba prikazuje bogatstvo narodnih nošnji, običaja i predmeta iz svakodnevice ljudi koji su živjeli na ovim prostorima prije jednog ili dva stoljeća. Tu su svilovezene konavoske nošnje, slavonske “zlatare”, mladenkina nošnja iz Vrlike s pravim kovanicama miraza, glazbala, alati, rukotvorine... I ništa od toga ne djeluje kao davna, zaboravljena prošlost. Sve ima neku tihu prisutnost.
Posebna čar leži u ambijentu, poput rekonstrukcije interijera panonske kuće koja izgleda kao da netko još uvijek živi u njoj. Bez prenemaganja, bez scenografije - samo tiha, topla autentičnost.
Zidnjaci i digitalni statusi
Uz stalni postav, muzej redovito organizira tematske izložbe koje povezuju tradiciju sa suvremenim temama, i to na način koji iznenadi i one koji nisu očekivali ništa posebno.
Primjer je aktualna izložba Sa zida na zid, koja se bavi zidnjacima - platnenim kuhinjskim ukrasima s porukama, nekad čestima u gotovo svakom domu. Ovi jednostavni predmeti u ovoj su interpretaciji mnogo više od dekoracije. Postavljeni su kao prethodnici današnjih objava, storyja, citata i memova koje dijelimo na društvenim mrežama.
Putovanja koja su nas oblikovala
Druga aktualna izložba, Putnici, nudi posve drugačiji uvid. Ovaj put u odnose između kultura i priče ljudi koji su donijeli dijelove svijeta natrag kući. Kroz njihove predmete i biografije, izložba postaje putopis u stvarnom smislu. Tu ćete, primjerice, saznati što povezuje hrvatsku opernu divu Milku Trninu i američkog kolekcionara Williama Bigelowa. Ili kako se maska iz Melanezije našla tik uz pojas iz Zagore, i zašto to ima više smisla nego što biste pomislili.
Povratak zemlji
Treća izložba nosi jednostavan, snažan naziv - Zemlja. Posvećena je tlu: onom pod nogama, iz kojeg sve raste, ali i našem odnosu prema njemu. U fokusu su zemljoradnja, stari običaji, vjerovanja, rudarstvo, keramika, zemljana gradnja, ali i suvremene prakse poput urbanih vrtova, permakulture i održive poljoprivrede.
Nije to izložba koja vas poučava s visoka. Umjesto toga, podsjeća nas na to koliko je tlo temelj hrane, zdravlja, života. U vremenima kad sve više tražimo ravnotežu, ovo je tih, ali važan podsjetnik gdje je zapravo početak.
Vrijeme za drugačiji tempo
Etnografski muzej možda neće biti prvo mjesto koje će vam netko preporučiti kad pitate "što vrijedi vidjeti u Zagrebu". I baš zato ga vrijedi posjetiti.
To je onaj tip muzeja kojem se vraćate ne zato što morate, nego jer vam je dobro tamo. Ugodno. Tamo gdje tradicija nije dosadna, suvremenost nije napadna, a sadržaj dolazi polako, kao dobar razgovor, a ne predavanje.
Ako volite mjesta koja imaju dušu, koja ne vrište da ih pogledate, nego vas pozovu da ostanete, Etnografski muzej je upravo to. Zagrebačka adresa na kojoj vrijeme teče malo drugačije. I to je ono što ga čini posebnim.
Više o aktualnim izložbama, radionicama i događanjima saznajte na službenoj stranici emz.hr, pratite novosti i fotografije na Facebooku ili zavirite iza kulisa na Instagramu.