To je to što me zanima!

Od ostataka hrane i gnojiva do čiste struje: Ovako biootpad dobiva novu vrijednost

Biootpad ne mora završiti na odlagalištu. U Pisarovini se pretvara u bioplin, električnu energiju i organsko gnojivo koje se vraća na poljoprivredna tla
Vidi originalni članak

Dok većina modernog društva u biootpadu vidi samo komunalni problem, trošak i ekološku ugrozu, u pogonu Eco-biogasa u Pisarovini od njega stvaraju novu, opipljivu vrijednost. Njihov svakodnevni rad predstavlja školski primjer kružne ekonomije na djelu: preuzimaju ono što bi inače trunulo na odlagalištima, proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora energije i proizvode vrhunsko organsko gnojivo koje vraća život osiromašenom tlu.

Ovaj stručni tim od šest djelatnika svakodnevno dokazuje da ekologija, poljoprivreda i energetska neovisnost mogu savršeno funkcionirati zajedno. Umjesto da tone organskog otpada završe na pretrpanim odlagalištima, gdje bi trunule i ispuštale stakleničke plinove u atmosferu, u Pisarovini se ti materijali pretvaraju u obnovljivi izvor energije – bioplin, a potom u zelenu električnu struju koja napaja hrvatsku mrežu.

Kako ostaci hrane postaju stabilna električna energija?

Cijeli proces započinje pažljivim prikupljanjem i sortiranjem biomase. Ulazne sirovine uključuju stajski gnoj s domaćih farmi peradi ili drugih domaćih  životinja, zatim nusproizvode iz prehrambene industrije te odvojeno prikupljeni biootpad iz kućanstava, hotela i ugostiteljstva. Dio sirovinske smjese trenutno čine i namjenske energetske biljke poput silaže kukuruza ili ječma. Međutim, dugoročni cilj tvrtke je u potpunosti se odmaknuti od uzgoja ratarskih kultura za energiju i maksimalno se okrenuti recikliranju biootpada.

"Naša je poslovna politika i vizija kontinuirano smanjivati udio energetskih biljaka u proizvodnji, a progresivno povećavati količine ostataka iz prehrambene industrije i biootpada. Želimo organsku tvar vraćati natrag u tlo kroz održive procese, umjesto da dopustimo njezinu kontaminaciju miješanjem s običnim komunalnim smećem na odlagalištima", ističu iz tvrtke Eco-biogas.

Sam tehnološki proces u pogonu fascinantan je primjer oponašanja prirodnih procesa u strogo kontroliranim, industrijskim uvjetima. Postrojenje je sastavljeno od nekoliko ključnih cjelina koje jamče maksimalnu učinkovitost i sigurnost:

  1. Trenč silos – mjesto gdje se sigurno skladišti i čuva silaža.
  2. Miješajuća jama – u njoj se sve prispjele sirovine precizno doziraju i miješaju kako bi se dobila homogena smjesa.
  3. Dva velika fermentora (digestora) – srce cijelog sustava u kojima se odvija razgradnja.
  4. Endlager – specijalno spremište namijenjeno za skladištenje gotovog tekućeg nusproizvoda – digestata.
  5. Crpna i toplinska stanica – sustavi koji brinu o kretanju tekućina i održavanju optimalne temperature.
  6. Motor s unutarnjim izgaranjem – pogonska jedinica spojena na generator.

Pripremljena smjesa iz miješajuće jame ulazi u zatvorene fermentore. Tamo, na stalnoj temperaturi između 38 i 42 Celzijeva stupnja, specijalne bakterije razgrađuju kompleksne organske spojeve u anaerobnim uvjetima (potpuno bez pristupa kisika). Rezultat te razgradnje je proizvodnja bioplina, koji se sastoji uglavnom od metana i ugljičnog dioksida.

Ovaj se plin nakuplja u kupolama na samom vrhu fermentora, pročišćava se i zatim ubrizgava u cilindre motora s unutarnjim izgaranjem. Svjećica pali smjesu, uzrokujući kontrolirano izgaranje, a nastala kinetička energija pokreće generator koji proizvodi električnu energiju. No, to nije sve. Tijekom ovog procesa oslobađa se i golema količina toplinske energije. Preko toplinske stanice, ta se toplina pametno koristi za grijanje samih fermentora kako bi bakterije imale idealne uvjete, ali i za grijanje ostalih objekata unutar samog pogona, čime se povećava energetska iskoristivost.

Organsko gnojivo za hrvatske njive

Kao nusprodukt ove napredne proizvodnje nastaje tekući digestat – visokovrijedno organsko gnojivo koje koriste i  brojni europski poljoprivrednici.

Iako je sirovi stajski gnoj temelj tradicionalne poljoprivrede, proces u bioplinari transformira ga u znatno naprednije i čišće gnojivo. Glavne koristi primjene digestata na poljima su goleme:

  1. Smanjenje smrada: Organske tvari koje inače trunu na otvorenim hrpama i šire neugodne mirise, ovdje se prerađuju u hermetički zatvorenom sustavu. Kada se digestat aplicira na polja, neugodni mirisi i pojava muha značajno su smanjeni, što rad poljoprivrednicima čini ugodnijim, a susjedne zajednice spašava od smrada.
  2. Trajno uništenje sjemena korova: Sirovi gnoj u pravilu obiluje klijavim sjemenom korova, zbog čega poljoprivrednici kasnije troše novac na skupe   herbicide. Dugotrajne visoke temperature unutar fermentora u Pisarovini trajno neutraliziraju sjeme korova, ali i opasne patogene mikroorganizme i nametnike.
  3. Brža i učinkovitija prihrana biljaka: Tijekom anaerobne digestije, organski dušik prelazi u mineralni oblik (amonijak) koji biljke upijaju znatno lakše i brže. Hranjive tvari (dušik, fosfor, kalij i mikronutrijenti) u digestatu su već "prožvakane" i spremne, pa usjevi pokazuju znatno bolji i brži početni rast u odnosu na sporu razgradnju klasičnog stajskog gnoja.
  4. Precizno i ekonomično doziranje: Za razliku od heterogenog stajskog gnoja punog slame i gruda, digestat je potpuno tekuća i homogena masa. Može se nanositi iznimno precizno modernim linijskim sustavima s injektorima izravno u tlo, čime se sprječavaju gubici dušika isparavanjem u zrak.

Dugoročnom i redovitom primjenom ovog organskog gnojiva dokazano se popravlja struktura tla, drastično se povećava udio humusa na poljima, a zemlja postaje plodnija i znatno otpornija na sušna razdoblja. Istovremeno, poljoprivrednici izravno štede novac jer smanjuju potrebu za kupnjom skupih i ekološki nepovoljnih umjetnih (mineralnih) gnojiva.

U  ovom kontekstu važno je napomenuti da sadržaj humusa u većini poljoprivrednih tala u Hrvatskoj iznosi manje od 2%, što ukazuje na kritičan pad plodnosti i nisku razinu opskrbljenosti organskom tvari. Istraživanja pokazuju da se velika većina obradivih tala u Hrvatskoj kreće u rasponu od 1% do 3% humusa, što značajno umanjuje sposobnost tla da zadržava vodu, pruža hranjive tvari usjevima i odupire se posljedicama klimatskih promjena.

Stroga kontrola i certifikati kao jamstvo kvalitete

Rad bioplinskog postrojenja tvrtke Eco-biogas podliježe rigoroznim ekološkim, zdravstvenim i zakonskim kontrolama, što jamči maksimalnu sigurnost za okoliš i krajnje korisnike. Sam digestat redovito se  kontrolira na mikrobiološke pokazatelje dva puta godišnje u ovlaštenim laboratorijima, osiguravajući da na hrvatske njive odlazi isključivo vrhunski i siguran proizvod u skladu s najboljom poljoprivrednom praksom.

Osim kontrole gnojiva, velika pažnja posvećuje se i očuvanju čistoće zraka. Mjerenje emisija u zrak provodi se redovito jednom godišnje, a dosadašnja službena mjerenja pokazuju kontinuirano i stabilno smanjenje emisija oksida sumpora i dušika. Kako bi potvrdila svoju predanost izvrsnosti, tvrtka Eco-biogas je uvela i uspješno održava međunarodni sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001, a u svakodnevnom radu striktno provodi i HACCP sustav kontrole. Kako tu ne misle stati, u planu je i uvođenje zahtjevnog i prestižnog sustava zaštite okoliša ISO 14001, čime će dodatno utvrditi svoju poziciju zelenog lidera u regiji. Recikliranjem biootpada i pametnim gospodarenjem resursima, ova mala tvrtka iz Pisarovine pokazuje kako izgleda održiva budućnost na djelu.

Idi na 24sata