Rak debelog i završnog crijeva već je godinama među najčešćim malignim bolestima u Hrvatskoj, no ono što posljednjih godina dodatno zabrinjava jest porast oboljelih među mlađim osobama. Riječ je o podmukloj bolesti koja tiho napreduje i često ne pokazuje simptome sve dok ne uznapreduje.
Polipi, dobroćudne izrasline iz kojih se karcinom može razviti, mogu godinama rasti bez jasnih znakova upozorenja. Kada se simptomi poput promjena u ritmu stolice, prisutnosti krvi u stolici, neobjašnjivog gubitka tjelesne težine ili dugotrajnog umora napokon pojave, bolest je često već u naprednoj fazi, a liječenje tada postaje zahtjevnije.
Upravo zato rana dijagnostika ima presudnu ulogu. Dijagnosticira li se rak debelog i završnog crijeva na vrijeme, u ranoj fazi, šanse za preživljavanje su vrlo visoke.
Kolonoskopija i važnost pravodobne dijagnostike
Točan uzrok porasta oboljenja kod mlađe populacije još se istražuje, no stručnjaci ističu povezanost s modernim načinom života – prehranom bogatom crvenim i prerađenim mesom, manjkom tjelesne aktivnosti, pretilošću, kroničnim stresom i promjenama u crijevnoj mikrobioti. Sve veći udio populacije ima prekomjernu tjelesnu težinu, što dodatno povećava rizik.
Iako se u Hrvatskoj već godinama provodi Nacionalni program probira raka debelog crijeva, mnogi se na kolonoskopiju odlučuju tek kada se pojave simptomi, a strah od nelagode ili invazivnog postupka često je razlog odgađanja.
Klasična kolonoskopija smatra se standardnom metodom pregleda; riječ je o invazivnom postupku koji zahtijeva pripremu i često sedaciju, što dio pacijenata odvraća od pravodobnog pregleda.
CT kolonografija kao jedna od suvremenih dijagnostičkih metoda
Jedna od suvremenih dijagnostičkih metoda je CT kolonografija, poznata i kao virtualna kolonoskopija, koja koristi naprednu CT tehnologiju i računalnu obradu podataka za detaljan prikaz unutrašnjosti debelog crijeva.
Koja je razlika u samom pregledu i kako se metoda provodi? Stručnjaci iz područja radiologije objašnjavaju postupak.
Ukratko, dok osoba leži na boku, kroz tanki kateter duljine svega nekoliko centimetara, usmjeren u rektum, upuhuje se plin CO₂ kako bi se debelo crijevo proširilo i bilo dostupno analizi (za razliku od klasične kolonoskopije kod koje se kroz crijevo provodi dugačka fleksibilna cijev s kamerom). Plin se, za razliku od sobnog zraka, brzo resorbira, zbog čega je nelagoda nakon pregleda manja nego kod korištenja običnog zraka.
Nakon toga stol se pomiče kroz CT skener i izrađuju se snimke duž cijele duljine debelog crijeva. Računalni program potom sastavlja dobivene slike u trodimenzionalni prikaz koji omogućuje liječniku pregled crijeva slično kao kod klasične kolonoskopije. Uz to se vide i okolni organi te eventualne promjene na njima. Radiolog detaljno analizira nalaz kako bi utvrdio postoje li abnormalnosti.
Pregled u pravilu traje oko 10 minuta i ne zahtijeva anesteziju, a daljnje upute ovise o nalazu i procjeni liječnika. U slučaju da se otkrije sumnjiva promjena, pacijent se upućuje na dodatnu obradu ili uklanjanje polipa.
Važnost pravodobne dijagnostike
Pravodobna dijagnostika ima važnu ulogu u otkrivanju bolesti u ranoj fazi, a odgovoran odnos prema zdravlju znači i pravodobno odabrati preventivne preglede.
Stručnjaci naglašavaju važnost pravodobne dijagnostike, osobito kod osoba starijih od 45 godina i onih koji pripadaju rizičnim skupinama. O izboru odgovarajuće dijagnostičke metode odlučuje se prema simptomima, rizičnim čimbenicima i procjeni liječnika.
Vjerujemo da vas je prilog potaknuo na brigu o vlastitom zdravlju. Sadržaj je informativnog karaktera i ne predstavlja zamjenu za liječnički pregled.
Dodatna pojašnjenja o metodi dao je dr. sc. Nikola Ivan Leder, specijalist radiologije.
Virtualna kolonoskopija (CT kolonografija) dostupna je i u Medicinskom centru Gorica u Velikoj Gorici.