Atrijska fibrilacija najčešća je srčana aritmija u općoj populaciji. Javlja se kao posljedica nastanka izrazito brzih i nepravilnih električnih impulsa u atriju frekvencije 400-600/min. Karakterizira je nepravilan i nerijetko ubrzan rad srca, koji obično uzrokuje nepravilan protok krvi u tijelu. Ovakvo stanje povećava rizik nastanka ugruška, koji može otići u krvne žile mozga i uzrokovati moždani udar. Upravo je moždani udar najčešća posljedica ove bolesti, a rizik od njegova nastanka kod ovih je pacijenata povećan pet puta.
Pretpostavlja se da 1-2% opće populacije, odnosno više od 33 milijuna ljudi, boluje od fibrilacije atrija. U Hrvatskoj se broj oboljelih procjenjuje na od 40.000 do 80.000. Može se javiti u svakoj životnoj dobi, ali učestalost značajno raste u starijoj populaciji. Također je malo češća u muškaraca nego u žena.
Bolest može biti asimptomatska
Neki ljudi koji boluju od atrijske fibrilacije nemaju simptome i nisu svjesni svojeg stanja. Mogu ga otkriti slučajno tijekom fizikalnog pregleda. No nekim se bolesnicima javljaju simptomi, koji mogu trajati sasvim kratko, ali i satima ili danima. Najčešći simptomi ove bolesti su:
- nepravilan rad srca,
- bol u prsima,
- osjećaj nedostatka zraka,
- umor,
- slabost,
- omaglica i
- gubitak svijesti.
Dijagnoza fibrilacije atrija postavlja se nakon anamneze i snimanja EKG-a. Obično je potrebno napraviti i dodatnu kardiološku obradu, koja uključuje ultrazvuk srca, 24-satni EKG holter i ergometriju.
Liječenje ove bolesti ovisi o tome koliko se često javljaju simptomi, koji je temeljni uzrok fibrilacije atrija i koliko dugo traju epizode fibrilacije atrija. Cilj je liječenja uspostaviti normalan srčani ritam kod bolesnika, kontrolirati srčane otkucaje i spriječiti nastanak krvnih ugrušaka.
Važno je redovito mjeriti krvni tlak
Bolesnici s fibrilacijom atrija mogu imati kraći životni vijek, narušenu kvalitetu života te povećanu učestalost zatajenja srca i ostalih kardiovaskularnih komplikacija. Najopasnija komplikacija zasigurno je moždani udar, koji može biti smrtonosan. Osobe koje dobiju moždani udar kao posljedicu ove bolesti često imaju mnogo teže posljedice od pacijenata koji pretrpe klasični moždani udar. To, nažalost, može izazvati i veću smrtnost. Zbog toga je vrlo važno na vrijeme dijagnosticirati ovu bolest.
Jedan od načina na koje se može ustanoviti nepravilan puls jest mjerenje tlaka tlakomjerom, koji ne dijagnosticira atrijsku fibrilaciju, ali može na nju upućivati. Tlakomjeri najnovije generacije, kao što je Microlife, pomoću najnaprednijih algoritama mogu pomoći pri otkrivanju srčanih aritmija i atrijske fibrilacije te tako dodatno umanjiti rizik od nastanka ozbiljnijih komplikacija, ponajprije moždanog udara. Tehnologija AFIBsens primijenjena u tlakomjerima Microlife vodeća je svjetska tehnologija u digitalnim mjerenjima krvnog tlaka za detekciju atrijske fibrilacije (AF) i atrijske hipertenzije.
Također, ono što ih ističe na tržištu medicinskih proizvoda su klinički validirani tlakomjeri kod posebnih skupina pacijenata, kao što su bubrežni bolesnici, dijabetičari, trudnice i pacijenti na dijalizi. Prema smjernicama ESC-a ( European Society of Cardiology) i ESH (European Society of Hypertension), tlakomjeri Microlife dizajnirani su tako da provode 3 uzastopna mjerenja jednim pritiskom. Svi uređaji razvijeni su u suradnji s liječnicima, a provedeni klinički testovi zadovoljavaju najviše standarde.
*Hannon N. et al. Stroke Associated with Atrial Fibrilation – Incidence and Early Outcomes in the North Dublin Population Stroke Study. Cerebrovascular Diseases. 2010;29:43-49.
**Pistoia F. et al. The Epidemiology of Atrial Fibrillat. and Stroke. Cardiol. Clin. 2018;34(2):255-68.
***Hahne K, Monnig G, Samol A. Atrial Fibrilation and silent stroke: links, risks and challenges. Vasc Health Risk Manag. 2016;12:65-74.