Kad tražimo novu knjigu, obično ne tražimo samo dobru priču. Tražimo nešto što će nas maknuti iz svakodnevice, barem nakratko. Roman koji će nas uvući od prve stranice, likove koje ćemo pamtiti i atmosferu zbog koje ćemo se vraćati čitanju i onda kad nam se čini da za njega nemamo vremena.
Baš zato preporuke i dalje imaju posebnu težinu. U moru novih izdanja, reizdanja, hitova i naslova koji se izmjenjuju iz tjedna u tjedan, nije uvijek lako prepoznati što doista vrijedi uzeti u ruke. A najčešće su najbolji izbor upravo one knjige koje ne djeluju nametljivo, nego vas osvoje sadržajem, stilom i onim tihim osjećajem da čitate nešto vrijedno.
Za svaki čitateljski ukus po nešto
Dobra čitateljska sezona ne mora biti vezana uz jedan žanr. Nekad nam treba elegantna i emotivna proza, nekad društveno britak roman, a nekad knjiga koja kroz povijest ili memoarsku formu otvara potpuno novi pogled na svijet.
Za one koji vole klasike s emocionalnom dubinom, Stefan Zweig ostaje siguran izbor. Njegova “Ljubav Erike Ewald” pripada onim djelima koja ne ovise o velikim zapletima, nego o suptilnim unutarnjim pomacima, neizgovorenim osjećajima i atmosferi koja se gradi polako, ali sigurno. To je knjiga za čitatelje koji vole profinjenu prozu i priče koje djeluju tiho, a pogađaju snažno.
S druge strane, ako više naginjete romanima koji hvataju duh vremena i seciraju društvo s dozom humora i nostalgije, Goran Tribuson teško se zaobilazi. “Povijest pornografije” odavno ima kultni status, i to s razlogom. Iza provokativnog naslova krije se roman o odrastanju, prijateljstvu, generaciji i svijetu koji je istodobno dalek i vrlo prepoznatljiv. Čita se pitko, ali ostavlja trag.
Knjige koje šire pogled
Za čitatelje koji vole povijest, ali ne nužno kroz klasične biografije, zanimljiv izbor su “Posljednje godine carice Elizabete” Irme Sztáray. Ovakva knjiga nudi ono što suhoparni pregled povijesti često ne može: osjećaj blizine, detalj svakodnevice i intimniji pogled na veliku povijesnu figuru.
Jednako privlačni mogu biti i naslovi koji se bave prijelomnim društvenim trenucima. “Njemačka jesen” Stiga Dagermana snažno je i potresno štivo o poslijeratnoj Europi, dok “Heliopolis” Ernsta Jüngera može privući čitatelje koji vole distopijsku, misaonu i filozofski obojenu prozu. Tu su i “Izabrana pisma” Émilea Zole, koja posebno mogu zainteresirati one koji vole zaviriti iza javne slike velikih autora i otkriti njihovu privatniju, intelektualnu stranu.
U isti red vrijedi staviti i roman Josipa Novakovića „Za šaku rubalja”, naslov koji će privući čitatelje sklone crnom humoru, apsurdu i politički obojenoj prozi. Riječ je o romanu koji spaja napetost, satiru i osjećaj nelagode, a kroz priču o Amerikancu slavenskih korijena u Rusiji otvara prostor za širu sliku društva, moći i osobnog rasapa. To je knjiga za one koji vole kad ih roman istodobno zabavlja i izbacuje iz zone ugode.
Izdavači koji znaju birati
U drugoj polovici tog čitateljskog puta vrijedi spomenuti i nakladničku kuću Neolit, ali ne samo kao ime u katalogu, nego kao izdavača koji je u kratkom razdoblju pokazao jasnu uređivačku ideju. U prethodne dvije godine objavili su 28 naslova, a njihov nakladnički plan obuhvaća i europske klasike i suvremenu svjetsku književnost, ali i važne domaće autore.
U tom se izboru nalaze klasici poput Zweiga, Čapeka, Dagermana i Jüngera, suvremeni autori poput Sare Gordan, Ivana Klíme i Aline Nelega, ali i istaknuta hrvatska imena kao što su Goran Tribuson, Pavao Pavličić, Julijana Matanović, Ivana Šojat i Sanja Pilić. Posebno je vrijedno i to što su okrenuti autorima s kajkavskog područja, pa su objavili i knjigu Ivana Goluba te drame Vida Baloga.
Kad iza knjige stoji ozbiljan urednički rad
Neolitova izdanja dodatno dobivaju na težini zbog ljudi koji na njima rade. Njihove naslove prevode neka od najjačih prevoditeljskih imena domaće scene, a lektor izdanja je Franjo Nagulov, dobitnik nagrade Vladimir Nazor za književnost. Uređivački su surađivali i afirmirani urednici i književnici poput Zorana Maljkovića, Marija Kolara, Korane Serdarević i Marka Gregura, koji je i pokretač ove nakladničke kuće.
Važno je i to da njihovi naslovi nisu ostali zatvoreni unutar uskog književnog kruga. O njima su pisali relevantni domaći mediji, autorice su gostovale na Festivalu svjetske književnosti, a knjige su prisutne na svim važnijim domaćim sajmovima i festivalima, od Interlibera do Vriska i Sajma knjige u Istri.
Vrijeme je za novu knjigu
U vremenu kad stalno tražimo sadržaj koji će nas zadržati dulje od nekoliko minuta, dobra knjiga i dalje ostaje jedan od najboljih izbora. Bilo da birate klasik, domaći roman ili suvremeni europski naslov, najvažnije je naići na priču koja će vas povući i ostati s vama.
Ako tražite nešto novo za svoju policu ili noćni ormarić, možda je baš sada pravi trenutak da zavirite među naslove Neolita i pronađete knjigu koja će vas osvojiti već nakon nekoliko stranica.