To je to što me zanima!

U prometu i turizmu leže nove prilike za građevinski sektor

Škole i bolnice čine temelj svakog funkcionalnog društva. Danas razgovaramo o najvećim bolničkim projektima u zemlji, ali i perspektivi građevinskog sektora iz školskih klupa
Vidi originalni članak

Tvrtka Kamgrad osnovana je 1979. godine kao mali građevinski obrt. Danas je jedna od vodećih hrvatskih građevinskih kompanija, s više od 400 uspješno završenih projekata. O projektima koji su trenutačno u fokusu, ali i o izazovima koji očekuju građevinski sektor, ekipa Koordinacije razgovarala je s Hrvojem Patekarom, članom Uprave Kamgrada.

Nedavno je položen kamen temeljac Nacionalne dječje bolnice u Blatu. Što je iduće na redu?

Patekar: Na tom smo projektu angažirani od studenog 2025. kad je bilo službeno uvođenje u posao i početak naših aktivnosti. Riječ je o design&build modelu što znači da smo odmah krenuli s izradom projektne dokumentacije. Trenutačno smo u fazi da je završena izrada glavnog projekta, ishođena je građevinska dozvola i prijavljeno gradilište. Sad očekujemo početak radova na gradilištu.

Paralelno se nastavljaju aktivnosti po pitanju izrade izvedbenih projekata koji su također nužni za izradu radova. Ovdje imamo angažiranog i medicinskog stručnjaka koji je bio tražen u natječajnoj dokumentaciji. On sudjeluje u izradi projekta medicinske i nemedicinske opreme, a sudjelovat će i u pripremi javne nabave za taj segment budući da se on ne nalazi u našoj ugovornoj obvezi. Tu nabavu će provoditi Naručitelj, a sve s ciljem pravodobnog ugovaranja, opremanja i namještanja bolnice te što ranijeg početka obavljanja bolničke djelatnosti.

Pri kraju je treća faza obnove KBC-a Zagreb. Jeste li iz ovog projekta izvukli neko iskustvo koje ćete primjenjivati i na budućim projektima?

Patekar: Nije nam KBC Zagreb prvo ovakvo iskustvo, ali smo unatoč tome dosta naučili po pitanju tehnologije s kojom bolnica radi što je jedan od osnovnih preduvjeta da možete funkcionirati na gradilištu. I to posebno u uvjetima gdje gradite u okruženju aktivne bolnice s pacijentima unutra. To je posebno zahtjevno u smislu izvođenja radova i kontrole, ali i pripreme te organizacije svih aktivnosti na gradilištu.

U kojoj je fazi Trg pravde? Javnost je s tim projektom slabo upoznata.

Patekar: Specifičnost tog projekta je što nije vidljiv s ulice. Ovdje govorimo o jednoj od najvećih građevinskih jama u Zagrebu, površine 25 tisuća četvornih metara uz dvije podzemne etaže.

Uistinu velik i zahtjevan zahvat s obzirom na vrstu projekta i njegovu lokaciju. Privodi se kraju prva faza, a to je bila izgradnja podzemne garaže, trga i prve zgrade. Još nekoliko zgrada će se ondje izgraditi u nadolazećim fazama. Kroz koji dan očekujemo kraj radova i prijavu za tehnički pregled, a do kraja godine ćemo ishoditi uporabnu dozvolu i projekt privesti kraju.

Kad govorimo o mladim radnicima, što bi se, prema Vašem iskustvu iz prakse, trebalo unaprijediti u strukovnom školstvu kako bi njihova znanja i kompetencije bolje odgovarali potrebama građevinskog sektora?

Patekar: Za početak je nužno proširiti bazu koja izlazi iz tih strukovnih škola, a koja je trenutačno vrlo mala. Vidimo u zadnje vrijeme pozitivan trend u tom smislu, ali to je i dalje premalo za potrebe tržišta. Bilo bi dobro pobuditi veći interes kod djece za ovu temu jer se generacije mijenjaju, a njihovi interesi i životni pogledi su drugačiji.

Nema dovoljno djece koja se žele baviti ovim poslom. Istina, ovo je težak posao, a na gradilištu vladaju teški fizički uvjeti, ali su oni svakim danom sve bolji. Teško da bilo koja škola ili druga obrazovna ustanova može u potpunosti pripremiti učenika na sve ono što ga čeka, ali bitno je usaditi neka osnovna znanja i radne navike. Dalje je jednako važan i mentorski odnos na samom gradilištu gdje oni potom uče od starijih iskusnijih kolega.

Za kraj, kad pogledate što nas čeka u godinama pred nama – što vidite kao najveći izazov, a što kao najveću priliku za budućnost građevinarstva?

Patekar: Trenutačno smo pri kraju jednog velikog ciklusa koji je bio obilježen potresom i poslijepotresnom obnovom. Uz to i velikog investicijskog ciklusa sredstvima iz Europskih fondova. Nacionalni fond oporavka i otpornosti je također pri kraju, a veliki projekti se završavaju.

Unatoč tome, vidimo neke nove prilike, posebice u prometnom sektoru, a turizam je konstanta gdje se uvijek pojavljuju novi projekti. Hrvatska je turistička zemlja, razina usluge se podiže, tako da smo i u ovom sektoru sustavno prisutni. Spremni smo za nove izazove i ne sumnjam da ćemo se i u budućnosti prilagoditi novim uvjetima i potrebama tržišta.

Pogledajte cijelu emisiju i pretplatite se na YouTube kanal Koordinacije kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta.

Idi na 24sata