Danas smo svjedoci velikih promjena u funkcioniranju međunarodnih odnosa, te velike geopolitičke nesigurnosti. Također demografski i migracijski trendovi donose tektonske promjene u brojnim razvijenijim zemljama koje pokušavaju naći balans između očuvanja vrijednosti društva te osiguranja dovoljno radno aktivnog stanovništva za funkcioniranje i razvoj. Stoga pitanje uspješnosti nacija i država nikad nije bilo aktualnije. Kad dodamo na to i eksponencijalni razvoj umjetne inteligencije koja će uskoro u potpunosti promijeniti društvo u kojem živimo, možemo reći da budući razvoj i prosperitet država sasvim sigurno postaje jedan od najbitnijih izazova za najveće umove današnjice.
Profesor James A. Robinson je jedan od njih. On je posvetio svoj život proučavanju ekonomije, politike, povijesti i kulture brojnih zemalja, u svrhu pružanja odgovora na pitanja zašto su neke zemlje manje, a neke više ekonomski uspješne. Te posljedično tome i koji su korijeni moći, bogatstva i siromaštva država.
Njegova knjiga “Zašto nacije propadaju: Podrijetlo moći, prosperiteta i siromaštva” postala je svjetski bestseller te je prevedena dosada na 41 jezik, uključujući i hrvatski. Ona je objedinila velik dio njihovog zajedničkog istraživanja o komparativnom razvoju i predložila teoriju o tome zašto su neke zemlje ekonomski procvjetale, dok su druge pale u siromaštvo. Za originalne spoznaje i zaključke na tom polju, James Robinson je zajedno s Daronom Acemoglu-om primio 2024. godine Nobelovu nagradu za ekonomiju.
Po čemu su njihova istraživanja jedinstvena i zašto su nagrađena Nobelovom nagradom?
Po tome što su korijene uspješnosti nacija tražili u povijesti nacija i to stotinama godina unatrag. Također i po tome što su sistematski analizirali ekonomiju i institucije brojnih zemalja s ciljem pronalaženja najznačajnijih faktora koji dovode do blagostanja društva. Multidisciplinarni tim je više od 15 godina radio na ovim istraživanjima, te je na koncu ustvrdio jasne poveznice između prosperiteta, konkurentnosti i ekonomske snage država - s kvalitetom i inkluzivnošću njenih institucija tj. time da su institucije postavljene tako da uključuju svoje građane u društvo i daju im jednake prilike da stvaraju vrijednost za njega.
Profesor Robinson dolazi u lipnju u Hrvatsku, te će na Adria Business Forumu 16. lipnja u Mozaik Centru u Zagrebu iznijeti glavne zaključke i rezultate svojih istraživanja. Potom će odgovoriti na pitanja kako se ona mogu primijeniti na Hrvatsku, u moderiranom intervjuu od strane Dubravka Merlića. Ovaj Forum će kroz bogat cjelodnevni program okupiti brojne hrvatske ekonomiste i poslovne lidere koji će upravo potaknuti posjetom profesora Robinsona i njegovim važnim spoznajama - raspravljati o rastućim izazovima konkurentnosti za poslovnu zajednicu uslijed promjena koje nam donose razvoj umjetne inteligencije i tektonske geopolitičke promjene. Više o samom Forumu, cjelokupnom programu i nastupu Nobelovca na njemu, te o mogućnostima prijave za sudjelovanje kako bi iskoristili ovu jedinstvenu priliku da čujete uživo profesora Robinsona – možete naći na www.adriabusinessforum.com.