Ovo gradilište dio je velikih infrastrukturnih i industrijskih projekata u Njemačkoj, a trenutno je u fokusu zbog transformacije tvornice BMW-a, koja će do kraja 2027. godine proizvoditi isključivo električna vozila, što dodatno potvrđuje važnost i razmjere ulaganja u ovom dijelu Bavarske.
Na vrhuncu radova na ovom projektu angažirano je 120 radnika iz Hrvatske, što svjedoči o visokoj potražnji za kvalificiranom radnom snagom s naših prostora. Ekipa Koordinacije razgovarala je s nekima od njih, a radnici su otvoreno podijelili svoja iskustva o životu i radu u Njemačkoj, razlozima zbog kojih su napustili Hrvatsku, visini svojih primanja te svakodnevnim troškovima života.
Prema njihovim riječima, osnovni motiv za odlazak najčešće su bila veća primanja i sigurnost radnog mjesta. Međutim, u posljednje vrijeme sve više radnika preispituje isplativost ostanka u Njemačkoj. Naime, troškovi života, a osobito stanovanja, značajno su narasli – primjerice, za najam stana često odlazi i do 700 eura mjesečno, dok su ostali troškovi (hrana, prijevoz, osiguranje, krediti) dodatno opterećenje, pa mnogima nakon svih izdataka ostaje vrlo malo za štednju ili životni standard. Prosječna neto plaća radnika u građevini u Njemačkoj iznosi oko 2200 eura, no kada se odbiju svi troškovi, radnicima često ostaje tek nekoliko stotina eura.
S druge strane, situacija u Hrvatskoj se posljednjih godina znatno promijenila. Nakon potpisivanja novih kolektivnih ugovora, plaće u hrvatskoj građevini su porasle, a dodatni neoporezivi dodaci čine ukupna primanja znatno konkurentnijima u odnosu na Njemačku. Danas se odnos plaća između Njemačke i Hrvatske smanjio s nekadašnjih pet prema jedan na dva prema jedan, što uz niže troškove života i blizinu obitelji mnoge radnike navodi na povratak ili ostanak u domovini.
Radnici ističu i osjećaj ponosa zbog sudjelovanja na velikim međunarodnim projektima, ali i nostalgiju za domovinom. Dubravko Babić, koji u Njemačkoj radi više od 40 godina, naglašava kako je zadovoljan kad pogleda unatrag, ali se još više veseli budućnosti u Hrvatskoj. Njegova izjava odražava stav sve većeg broja hrvatskih građevinaca koji danas ozbiljno razmišljaju o povratku, ponukani boljim uvjetima rada i života u Hrvatskoj te sve manjoj razlici u primanjima.