Živim na Knežiji i često odem na Trešenjevački plac. Prije nisam obraćala pozornost, ali mi je u srijedu za oko zapelo stablo koje je grananjem obuhvatilo dio željene ograde u Novoj cesti, rekla nam je čitateljica Helena Brkis. To ju je zbunilo, pa joj nije jasno kako je željezna ograda postala dio stabla. Stručnjacima to nije neobična pojava.
- Biljke se prilagođavaju svakojakim barijerama, nadzemno i podzemno, pa ćete, primjerice, u Gorskom Kotaru vidjeti najneobičnije srazove korijenja stabala bukve i jele sa stijenama - pojasnio je  Vanja Nikola Stamenković, diplomirani biolog iz Botaničkog vrta u Zagrebu. Stablo, dodaje, nastoji zaobići određenu prepreku pri rastu, pa se nerijetko viđaju ovakve ‘skulpture'.
- U ovom slučaju stablo je raslo ispod ograde. Račvalo se u dvije ili više grana, a svaka je dalje rasla svojim putem, pri čemu je prepreka, metalna ograda, polako bivala obuhvaćena. Kako stabla imaju i rast u širinu, stablo se sve više deblja, a i grane koje postaju dio debla, a barijera postupno urasta u samo tkivo. Kako je živa i važna struktura debla kora, a ona u ovom slučaju nije oštećena, stablo će i dalje rasti, a nakon određenih godina može čak slomiti dio ograde zbog stalnog rasta debla u visinu i širinu - kaže Stamenković.