Te cajke se najmanje slušaju u urbanim sredinama u Srbiji. Najviše ih ima u Hrvatskoj, zaključio je Tonči Huljić (56) kad se na panel raspravi o suvremenom načinu korištenja glazbe dotaknuo teme radija koji će puštati narodnjake.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca predstavljeno je 'Istraživanje o navikama slušanja glazbe u RH'. Osim piratstva, jedna od tema na raspravi nakon izlaganja činjeničnog stanja bio je i Radio Extra FM. Naime, to je radio koji bi trebao biti usmjeren na narodnjake. Davor Marić, član Vijeća za elektroničke medije, rekao je kako nema ničeg spornog ako je prijavljeno 80 posto strane i 20 posto domaće glazbe.
- Meni je svejedno hoće li oni kao tu stranu glazbu puštati Eltona Johna ili Cecu - izjavio je Marić i istaknuo da je tu sve legitimno. Na tu temu nije se oglušio ni glazbeni producent i tekstopisac Huljić. Osim što tvrdi da se u Hrvata narodnjaci slušaju više nego u Srbiji, u kojoj su i nastali, Tonči govori da na to ne treba gledati negativno.
- Najviše ih ima u Hrvatskoj. Zašto? Zato što su ‘zabranjeno voće’ pa su baš zbog toga nekima ‘slatki’. Možda i nije loše situacija u kojoj će se moći poslušati takve stvari pa više neće ti narodnjaci neće biti ‘zabranjeni’ - ispričao je glazbenik pa ustvrdio kako bi se na taj način možda mogao smanjiti broj izvođača koji stvaraju tu muziku u Hrvatskoj.
Gotovo svi, kaže Tonči, znaju tekstove i ritam te glazbe, a ne mogu je nigdje u Hrvatskoj čuti. To, govori Huljić, znači da je slušaju na YouTubeu, što nije legalan pristup glazbi.
- Dajte im da je onda barem legalno slušaju - rekao je pa dodao kako se hrvatska glazba sluša u Srbiji. Smatra kako je stoga nepotrebno razmišljati je li moralno slušati srpske narodnjake.
- Neka im cvijeta tisuću cvjetova - zaključio je Splićanin. Inače, prema istraživanju o navikama slušanja glazbe u Hrvata, koje je prezentirano u HUP-u, građanima je glazba vrlo važna te je uglavnom slušaju na radiju i internetu.
Ipak, naišli su na nelogičnosti. Naime, Hrvati smatraju kako bi umjetnici trebali moći živjeti od svojeg rada, ali polovica ih smatra kako ne bi izdvojili više od deset kuna mjesečno za slušanje glazbe na legalnim servisima.