Hrvatska bi do 2027. godine mogla dobiti autodrom svjetske klase, sposoban ugostiti i utrke Formule 1. Projekt Croatia Ring, uvršten na listu strateških investicijskih projekata Republike Hrvatske, nedavno je preskočio veliku administrativnu prepreku. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije dalo je zeleno svjetlo, no odluka da za projekt nije potrebna cjelovita procjena utjecaja na okoliš otvara niz pitanja.
POGLEDAJTE VIDEO:
Vizija teška stotine milijuna eura
Novi sportsko-rekreacijski centar gradit će se na području Karlovačke županije, između naselja Veljun i Blagaj, nedaleko od Slunja i rijeke Korane. Projekt u potpunosti financiraju domaći privatni investitori okupljeni u tvrtki Automotodrom Plitvice, što znači da se neće trošiti javni novac.
Kompleks će se prostirati na pedesetak hektara, od čega četrdeset otpada na zonu autodroma, a deset na popratne turističke i ugostiteljske sadržaje. Plan uključuje butik hotel, luksuzne apartmane, restorane i izložbeni prostor, s kapacitetom za oko 520 gostiju dnevno.
Staza će se, osim za automobilistička i motociklistička natjecanja, koristiti i za testiranja vozila, škole sigurne vožnje te razna komercijalna događanja. Kako bi se osigurali najviši svjetski standardi, za projektiranje je angažirana vodeća svjetska tvrtka za izgradnju F1 staza, njemački Tilke GmbH, a kao konzultant na projektu sudjeluje i svjetski prvak Formule 1 iz 1997. godine, Kanađanin Jacques Villeneuve.
Što znači licenca najvišeg ranga?
Cilj projekta je dobiti certifikat FIA Grade 1, najvišu kategoriju koju dodjeljuje Međunarodna automobilistička federacija (FIA). To je jedina licenca koja omogućuje organizaciju utrka Formule 1, a trenutno u svijetu postoji tek 35 staza koje je posjeduju. Uvjeti za dobivanje licence Grade 1 iznimno su strogi, pokrivajući svaki aspekt od sigurnosti do infrastrukture.
Planirana staza Croatia Ring, dugačka 4,2 kilometra s dvanaest zavoja, zadovoljava osnovne uvjete o duljini (između 3,5 i 7 km) i širini (minimalno 12 metara). Propisi također definiraju maksimalnu duljinu ravnina, radijuse zavoja, dizajn izletnih zona te opremljenost medicinskog centra. Ovaj iskorak predstavlja kvantni skok za hrvatski auto-moto sport, budući da jedina postojeća značajnija staza u Hrvatskoj, ona na Grobniku, posjeduje tek licencu Grade 4, predviđenu za sporije kategorije vozila.
Zeleno svjetlo uz izbjegavanje ključne studije
Iako projekt obećava ekonomski preporod za ovaj dio Hrvatske, najveće kontroverze izazvala je odluka Ministarstva zaštite okoliša. Utvrđeno je da za projekt Croatia Ring nije potrebno provesti cjeloviti postupak Procjene utjecaja na okoliš (PUO). Umjesto toga, investitoru je naloženo provođenje 34 mjere zaštite okoliša, s posebnim naglaskom na zaštitu od buke i program praćenja stanja okoliša.
Takva odluka, iako zakonski moguća, dio je zabrinjavajućeg trenda u Hrvatskoj. Naime, mogućnost da se za određene projekte izbjegne izrada cjelovite studije često se koristi kako bi se pogodovalo investitorima, ubrzavajući proces za više od godinu dana i smanjujući troškove.
Podaci pokazuju da je tijekom 2023. godine Ministarstvo čak 94 posto od 346 zaprimljenih zahtjeva oslobodilo obveze izrade studije utjecaja na okoliš. Kritičari ovakve prakse upozoravaju da se time otvara prostor za nedovoljnu procjenu štete, posebno kod projekata u blizini osjetljivih ekosustava poput rijeke Korane ili područja koja su dio europske ekološke mreže Natura 2000. Dok investitori tvrde da će se svih mjera strogo pridržavati, ostaje pitanje je li skraćeni postupak bio primjeren za projekt ovolikih razmjera.