Tražite golmana? Nema problema, hoćete nogometnog, rukometnog, vaterpolo... Ako treba, naći ćemo vam golmana i za košarku.

Ovako bi otprilike mogao teći razgovor manadžera i slučajnog prolaznika u splitskom kotaru Brda. Nitko sa sigurnošću ne može reći pravi razlog, teorije su razne, no činjenica je kako su na Brdima izrasli brojni čuvari mreže. 

Od sad već pokojnog Ante Jurića, umirovljenog Vjerana Simunića, preko Zorana Varvodića i Tihomira Bulata, koji su se nakon karijera među vratnicama posvetili odgoju svojih nasljednika u Hajduku, odnosno Splitu.... Tu su i aktivni golman Hajduka Božidar Radošević, potom i povremeni reprezentativac, Goran Blažević iz Šibenika, Andrija Vuković iz Splita... 

Na Brdima se šale kako je njihova golmanska tradicija toliko jaka, da su počeli 'uvoziti' mlade i perspektivne golmane zbog doškolovavanja. Tako je u srednju školu sa Pujanki na Brda dolazio Stipe Pletikosa, 'domaći' je i nekadašnji golman Hajduka, danas na privremenom radu u Turskoj, Vjekoslav Tomić, a prije desetak godina se na Brda doselio i pričuvni golman Splita Danijel Zagorac. 

- Badava im svima velike golmanske karijere, jedino ja kod kućem imam  pehar za najboljeg golmana – smije se Hajdukov oružar Ivan Balić, koji nam je otkrio kako su s Brda u svijet krenuli i vaterpolski golmani Josip Pavić i Ivo Brzica, te kako na Brdima svojataju i Miru Varvodića, Zoranovog sina, koji brani u Kölnu. 

Miro nije odrastao na Brdima, no Varvodići tamo imaju obiteljsku kuću. Na koncu s Brda je i gradonačelink Splita Željko Kerum, koji je navodno u mladosti također znao stati na gol, no njemu su danas draže balote.

'Brda su radnički kvart i morali smo se boriti'

Nekadašnji legendarni golman Hajduka Zoran Varvodić živa je enciklopedija svega što se događalo na Brdima u zadnjih 50-ak godina i ne čudi ga veliki broj golmana.

- Brda su 'radnički kvart', u kojem su uglavnom odrastala djeca koja su se morala boriti za 'mjesto pod suncem'. Na Brdima je bilo jako puno prostora, ledina, zelenih površina, na svakom koraku se nešto igralo, uvijek su se organizirali neki turniri. Prije 30 godina organizirali smo utakmicu 'debeli – mršavi', na koju je došlo oko 3000 gledatelja – prisjeća se Varvodić. 

- Umjesto tjelesnog odgoja, predvođeni legendarnim profesorima tjelesnog odgoja Vojom Kačićem i Antom Tolićem, svojim smo rukama napravili školsko igralište, na kojem se djeca i danas igraju. Animirali su djecu da se bave sportom, stoga ne čudi da su na Brdima, osim golmana ponikli i brojni drugi sportaši. 

'Mi smo jedini imali travu i zato znamo braniti'

Nekadašnji golman Hajduka Vjeran Simunić smatra kako je glavni krivac za veliki broj golmana s Brda - trava.

- U Splitu se uglavnom igralo na betonskim terenima ili na šljaci. Trave nigdje nije bilo ni za lijek, osim na Brdima. Kvart je bio u izgradnji, a okruživale su ga bezbrojne livade. Zato smo se i naučili pravilnoj golmanskoj tehnici, znali smo se baciti, za razliku od golmana koji su vježbali na betonu – otkriva Simunić i dodaje:

- Sjećam se kao dječak da su kamioni dolazili na Brda, skidali travu i nosili je na Stari plac. 

No prednost igranja na travi nije značila i prednost u Hajduku. 

- Nipošto, morali smo biti dvostruko bolji od 'gradske djece' da bi nas uzeli u momčad. 

Sportski kvart

Osim velikog broja golmana, na Brdima su živjeli i odrastali i nogometaši Ivica Matković, Mladen Kemo Bogdanović, Davor Mladina, Drago Čelić, vaterpolisti Ivo Brzica i Josip Pavić, rukometaš Drago Vuković, među košarkašima se ističu Žan Tabak i Žana Lelas. Na koncu, s Brda su pokrenute i nadaleko poznate Sportske igre mladih.