Popularno nazvan Lovejoy, komet C/2014 Q2 u trenutku u kojem je najbliže Suncu, svake sekunde ispušta toliko alkohola koliko ga ima u 500 boca vina.

Časopis Science Advances objavio je rezultate istraživanja astronoma dr. Nicolasa Bivera i njegova međunarodnog tima, koji su utvrdili da komet Lovejoy u repu iza sebe tijekom jurcanja kroz Sunčev sustav ostavlja molekule etanola, zatim monosaharidskog šećera glikolaldehida te još 19 drugih molekula poput vode, metanola i sličnog. Prije 11 godina Biver je otkrio i to da komet Hale-Bopp pri prolasku kroz Sunčev sustav iza sebe ostavlja etilen glikol (antifriz). Pa iako ovo nije prvi put da su astronomi opazili u svemiru etanol i šećer kao sad, ovo je prvi put da su opazili da ovakve molekule šikljaju iz jednoga kometa. 

U istraživanju je Biveru pomogao 30-metarski radioteleskop u opservatoriju IRAM u Sierra Nevadi u Španjolskoj. Otkriće je spektakularno jer spoznaja da kometi mogu raspršivati složene molekule svemirom, od kojih na planetima poput Zemlje mogu nastati još složenije molekule i konačno možda i sam život, otvara mogućnost za još jedan način na koji bi kometi mogli biti svemirski rasadnici života. Život na Zemlji je nastao prije, procjenjuje se, četiri milijarde godina, odnosno oko 500 milijuna godina nakon nastanka Zemlje. To je sasvim dovoljno vremena za vrzmanje kometa oko nje, jer je, primjerice, Lovejoyu potrebno 11.500 godina za svaki posjet Sunčevu sustavu. A mnogi drugi kometi posjećuju nas i neusporedivo češće.