U 1950-im godinama počeo se razvijati ugled japanske dugovječnosti, a do kraja 1970-ih Japanci su bili narod koji najdulje živi. Prosječna životna dob Japanki i dalje je najviša na svijetu i iznosi 86,39 godina, no po prvi puta ona je pala u odnosu na raniju godinu, izvijestila je japanska vlada. 

Iako genetske predispozicije i kulturni čimbenici pridonose njihovoj dugovječnosti, Švedska, Francuska, Italija i Austrija na putu su da ih premaše u očekivanoj životnoj dobi, objavila je opsežna studija medicinskog časopisa Lancet. To se osobito odnosi na očekivani životni vijek muškaraca, dok se na prosječnom očekivanom životnom vijeku nalaze na četvrtom mjestu, iza Hong Konga, Švicarske i Izraela. Skraćivanju životnog vijeka pridonijele su visoke temperature, ali i visoke stope pušenja, povećani broj samoubojstava i promjena prehrane u Japanu.

- Ako se posljednji trendovi nastave, drugi narodi će vjerojatno postići niže stope smrtnosti odraslih ljudi. U doba ekonomskih kriza, starenja populacije i nekontroliranog korištenja duhana, japanski zdravstveni sustav sve je manje učinkovit - izjavio je voditelj studije, profesor Christopher Murray sa Sveučilišta u Washingtonu. 

Uzrok samoubojstava masovna depresija

Fizička bolest svakako neće biti jedini razlog smanjenja japanske dugovječnosti, već i porast mentalnih bolesti. Već nekoliko godina zaredom ta zemlja ima najvišu stopu smrtnosti od samoubojstava, s više od 30.000 smrti na godinu. Kao glavni razlog oduzimanja vlastitog života navodi se masovna depresija.

Posljedice dugovječnosti

Veliki broj starije populacije, u kombinaciji s niskom stopom nataliteta, može rezultirati sociodemografskom krizom, izvještavaju znanstvenici. U Japanu živi više od 23 posto ljudi starije od 65. godina, a predviđa se da će se taj broj do 2050. udvostručiti.