Za surfanje internetom elektrane svakodnevno proizvode struju, ali i više od milijun tona ugljikova dioksida, koji se ispušta u atmosferu. I kad tražite podatke o zaštiti prirode, željeli to ili ne, pomalo utječete na globalno zagrijavanje.

Internetom se trenutačno koristi 2,9 milijardi stanovnika u svijetu, odnosno 40,4 posto populacije. Samo jučer promet je iznosio više od 1,2 milijarde gigabajta, što odgovara memoriji oko milijun najmodernijih stolnih računala. Taj broj se čini velikim, no u svakom trenutku na internet je spojeno više od osam milijardi računala. Kako bi se sustav svakodnevno pokrenuo, potrebno je malo više od 1,7 milijuna megavatsati. Toliko struje svi Hrvati potroše u mjesec dana. Količina ugljikova dioksida koji nastane proizvodnjom te struje jednaka je polovici količine koja se godišnje u našoj zemlji izbaci u cestovnom prometu.

Ako temperatura poraste za samo dva Celzijeva stupnja na globalnoj razini, to će nas dovesti do velikog problema

Da velika potrošnja struje postaje problem za okoliš, shvatili su i stručnjaci Ujedinjenih naroda. Donedavno su smatrali kako su najveći zagađivači okoliša industrija i promet. Sad, koristeći se naoko bezopasnom tehnologijom, informatički sektor uskoro preuzima ulogu potrošača stoljeća.

- UN cijelo vrijeme provodi akciju da se smanji globalno zatopljenje koje uzrokuje čovjek. Ako temperatura poraste za samo dva Celzijeva stupnja na globalnoj razini, to će nas dovesti do velikog problema - kazao nam je klimatolog Zvonimir Katušin. Dodao je kako će informatički sektor sigurno još napredovati, a samo za održavanje sustava trebat ćemo vrlo mnogo energije.

- I sad i u budućnosti moramo pokušati proizvoditi što manje energije, zbog koje se u zrak ispušta ugljikov dioksid i ostali plinovi. Ozbiljno moramo razvijati i što više se prebaciti na obnovljive izvore energije - rekao je klimatolog. 

Ekologe zasad tješi podatak da čak petinu proizvedene struje dobivamo iz energije sunca i vjetra. Također, cijena proizvodnje takve energije konstantno opada. Na štednju poziva i Ministarstvo za zaštitu okoliša i prirode. Savjete o štednji su objavili na svojim internetskim stranicama.

Tako je, primjerice, u Hrvatskoj u četvrtak bilo 2,7 milijuna korisnika interneta, što je 65,9 posto od ukupnog broja stanovnika (4,2 milijuna). Srbija ima 4,7 milijuna korisnika ili 49,69 posto (9,4 milijuna), Bosna i Hercegovina 2,5 milijuna ili 67,52 posto od ukupnog broja stanovnika (3,8 milijuna), a Slovenija 1,5 milijuna korisnika interneta ili 72,32 posto stanovništva.

Internetom se trenutačno koristi 2,9 milijardi ljudi u svijetu ili 40,4 posto populacije. Polovica njih je u Aziji. Koliko njegovo korištenje raste, potvrđuje i činjenica da je do jučer u svijetu ukupno poslano 83,9 milijardi elektroničkih poruka.

Dok su na internetu, ljudi najviše vremena provedu na društvenim mrežama. Među njima se najviše ističe Facebook, na kojem ljudi ostaju pola sata dnevno. Svaki od 1,3 milijarde korisnika triput klikne “like” i prenosi poruku drugim, u sekundi se objavi 4883 statusa.