Banju Luku u BiH u četvrtak u 16.04 sati pogodio je potres jačine 4 Richtera. Nastavak je to podrhtavanja tla u okolici Hrvatske. I Italija se već danima ne prestaje tresti.
POGLEDAJTE VIDEO:
Građane koji već danima žive u strahu i u četvrtak je probudio potres od pet stupnjeva prema Richteru s epicentrom oko 50 kilometara jugoistočno od Perugie.
Nasreću, u tom četvrtom velikom potresu ove godine nije bilo stradalih. Tlo se nastavilo tresti tijekom cijelog dana, a podrhtavanje od 1,9 stupnjeva po Richteru seizmografi su zabilježili i u Hrvatskoj, 10-ak kilometara od Krka. Fotografije urušenih zgrada, kuća i sela uznemirile su i Hrvate jer je dobro poznato da se i naši najveći gradovi nalaze na seizmički aktivnim područjima. Prema posljednjim kartama Geofizičkog odsjeka zagrebačkog PMF-a, najugroženiji su Zagreb, Rijeka i veći dio južne Dalmacije. Kartu su izradili na temelju analize oko 40.000 potresa zabilježenih u Hrvatskoj, ali i u susjednim zemljama. Karte PMF-a uključene su u Procjenu rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku koje je izradila Državna uprava za zaštitu i spašavanje. Prema njoj, samo je u Zagrebu 40.000 kuća i zgrada sagrađeno prije 1945. te u gradnju nije uračunata opasnost od podrhtavanja tla. One su najugroženije, a najviše ih je u strogom centru grada. Ono na što najviše upozoravaju je da sadašnje bolnice ne bi bile dovoljne kako bi primile sve ozlijeđene. Zgrade u kojima se nalaze uglavnom su u centru grada koji je loše povezan. Treba napomenuti da nijedna bolnica u glavnom gradu nema pravi helidrom kako bi ozlijeđene mogli prevoziti helikopterima. Jedino ga ima KB Dubrava, no on nije ucrtan ni u jednoj službenoj karti te radi polulegalno.
Tog je najviše svjestan Ured za upravljanje hitnim situacijama koji je do danas tiskao i podijelio 1,3 milijuna letaka što ljudi trebaju činiti nakon potresa i gdje mogu potražiti pomoć.
- Najvažnije je da ljudi odrede mjesto na kojem će se naći ako nas potres pogodi na radni dan. Mobilne mreže tada neće funkcionirati - rekao je pročelnik tog ureda Pavle Kalinić.
Dodao je kako država gotovo ništa ne ulaže u zaštitu od potresa. Kao primjer loše organizacije naveo je kako nitko ne zna gdje i kako bismo trebali zakopavati mrtve životinje nakon nesreće.
- Obratili smo se za to svim ministarstvima i nijedno nije nadležno - zaključio je Pavle Kalinić.