Nobelovu nagradu za kemiju u srijedu su dobili Martin Karplus (83), Michael Levitt (66) i Arieh Warshel (72) jer su svojim radom tijekom 1970-ih postavili temelje za snažne programe koji se danas koriste kako bi bolje razumjeli i predvidjeli kemijske procese. Švedska kraljevska akademija znanosti nagradila ih je za  razvoj višeskalnih modela za kompleksne kemijske sustave, te dodaju kako su računalni modeli koji oponašaju život danas postali ključni za većinu postignuća koja su ostvarena u kemiji. 

- Ukratko, ono što smo napravili je da smo osmislili način da računalo može uzeti strukturu proteina i potom shvatiti kako radi to što radi. Imate li enzim koji probavlja hranu, želite znati kako se to događa i to koristiti kako bi napravili lijekove, ili u mom slučaju, zadovoljili vlastitu znatiželju - rekao je Arieh Warshe u telefonskom razgovoru.

Rad Karplusa, Levita i Warshela je ključan i jer su uspjeli spojiti klasičnu fiziku da radi u paru s temeljno drukčijom kvantnom fizikom. Ranije su se kemičari morali odlučiti za jedno od tog dvoje, a prednost klasične fizike bila je u tome što su kalkulacije bile jednostavne i mogle su se koristiti za modeliranje velikih molekula, no slabost je bila u tome što se nisu mogle simulirati kemijske reakcije. Zbog toga se morala koristiti kvantna fizika, ali te su kalkulacije zahtijevale enormnu procesorsku snagu te se moglo raditi samo na malim molekulama. 

Ovi su znanstvenici uzeli najbolje od oba svijeta i razvili metodu koja koristi oba sustava. Primjerice, u simuliranju spajanja lijeka na ciljani protein u tijelu, računalo obavlja teoretske kvantne kalkulacije na atomima u proteinu, koji su u interakciji s lijekom. Ostatak velikog proteina simulira se manje zahtjevnom klasičnom fizikom. 

Levitt je inače 9. Nobelovac iz Južnoafričke Republike, a Warshel je 6. Nobelovac iz Izraela. 

Između 1901. i 2012. dodijeljena su 104 Nobela za kemiju
63 nagrade dobio je po jedan znanstvenik
4 žene dobile su nagrade za kemiju
Samo jedan znanstvenik, Frederic Sanger, dobio je Nobela za kemiju dvaput, 1958. i 1980.
Najmlađem dobitniku bilo je 35 godina. Frederick Joliot Nobela je dobio 1935. godine.
Najstariji Nobelovac za kemiju je John B. Fenn. Imao je 85 godina 2002. 
Prosječna dob Nobelovaca je 57 godina