Nakon podataka iz velikog istraživanja na 22.000 učenika u Gradu Zagrebu koji su pokazali kako gotovo svaki 10. učenik osjeća simptome anksioznosti i depresije, u Hrvatskom psihološkom društvu upozoravaju na manjak stručnog osoblja u školama.
- Jedan psiholog u školi na 1200 učenika ne može pokriti sve potrebe djece. Priča s mentalnim zdravljem nije ništa novo, mi nemamo strategiju za zaštitu mentalnog zdravlja od 2016. godine. Sad na površinu dolazi sve što ne valja - upozorila je u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” Sena Puhovski, predsjednica Zagrebačkoga psihološkog društva.
Iako je u istom razgovoru savjetnik ministra Božo Pavičin istaknuo kako škole, prema potrebi, obilaze stručni mobilni timovi, Puhovski kaže kako to nije rješenje.
- Pomoć ne mogu dobiti niti u sustavu, jer se čeka nekoliko mjeseci, niti kod privatnika. Država ne omogućava uvjete za rad stručnjacima, pedagozima, psiholozima, socijalnim pedagozima, defektolozima - kazala je.
Stručne vježbe tijekom praznika
Podsjetimo, od ovog tjedna u online nastavu prešli su viši razredi osnovnih te veći dio srednjih škola u gotovo polovici županija. U Gradu Zagrebu na C model prešle su barem dvije srednje škole, a mnogo je i razreda u samoizolaciji, te će tako ostati i još ova tri dana do uskrsnih praznika.
Na djecu sasvim sigurno utječe i to stalno mijenjanje rasporeda i ritma rada, a u sve većim problemima su i učenici koji pripremaju završne radove. U nekim će školama, kažu nam ravnatelji, za njih organizirati vježbe tijekom praznika, no pitanje je što će se moći organizirati.
No škole su, a to pokazuju i iskustva u većini zemalja svijeta, djeci izuzetno važne za njihovo mentalno zdravlje. To se jasno vidi i u Hrvatskoj, gdje je pritisak na razne vrste institucija i privatnih organizacija koje pružaju stručnu pomoć djeci sve veći.
Posebno su na udaru djeca s poteškoćama, koja su u najvećoj mjeri cijelu ovu godinu kod kuće, zbog vlastitog zdravlja. Koliko god je trenutno važno sačuvati ih od pogubnih posljedica korone, ne smije se zaboraviti kako i njima treba osigurati što kvalitetniju nastavu. A to vrlo često nije slučaj.
- Posljedice ćemo viđati još mnogo godina. Na području Banije broj stručnjaka koji pružaju pomoć djeci i mladima izuzetno je mali. Mnogo je ljudi koji traže pomoć za djecu, veći je broj djece koja se samoozljeđuju, puno je djece koja pokazuju strah od odlaska u školu - upozorava Puhovski.
Problem je i to što ni nastavnici ne dobivaju psihološku pomoć, a još nisu na redu ni za cijepljenje kao prioritetna skupina, ističu predstavnici prosvjetnih sindikata. Dok se to ne riješi, teško da se može očekivati bolja situacija i nakon praznika.