Američki znanstvenici uspjeli su stvoriti prvu sintetsku stanicu. Na računalu su konstruirali 'genetski softver' bakterije koji su potom ubacili u stanicu domaćina. Taj živi organizam potom se ponašao i izgledao kao vrsta kojom 'upravlja' umjetni DNK. Nazvali su ga Synthia.
Tim od 20 ljudi doktora Craiga Ventera radilo je na eksperimentu, koji je koštao oko 40 milijuna dolara, više od 10 godina, a otkriće su objavili u znanstvenom časopisu Science. Nadaju se da će uskoro razviti i bakterijske stanice koje će pomoći u proizvodnji lijekova ili čak apsorpciji stakleničkih plinova.
Znanstvenici su kemijski sintetizirali genom bakterije koristeći kopiju genoma već postojeće bakterije Mycoplasma mycoides. Kasnije su transplatirali genom iz jedne bakterije u drugu. U posljednjem eksperimentu, spojili su dva ranija uspjeha, te stvoriti ono što zovu 'sintetskom stanicom', iako je samo njezin genom potpuno sintetski.
- Čim smo uspjeli ubaciti sintetski kromosom u stanicu domaćina, dobili smo nov, drukčiji organizam. Čim novi softver uđe u stanicu, ona ga 'čita' i pretvara se u vrstu iz genetskog koda - rekao je Venter. Nova bakterija replicirala se više od milijardu puta, a sve kopije imale su umjetnu DNA koja ih je kontrolirala. Venter je o uspjehu izvjestio i Bijelu kuću. Kritičari kažu da su potencijalne koristi od sintetskih organizama precijenjene te da se Venter igra Boga.

KAKO STVORITI UMJETNI ŽIVOT
1. Znanstvenici dekodiraju DNK bakterije Mycoplasma mycoides
2. Fragmenti DNK kemijskim procesom se spajaju u sintetičku kopiju originalne DNK
3. Umjetna DNK ugrađuje se u bakteriju 'domaćina' koja potom raste i dijeli se. Jedna stanica kćer ima umjetnu, a druga prirodnu DNK
4. Antibiotici u Petrijevoj zdjelici ubijaju bakteriju s prirodnom DNK. Ostaje samo umjetna koja se razmnožava
5. Za samo nekoliko sati nestaju svi tragovi prirodne bakterije i ostaje samo nova, umjetna, vrsta
6. Znanstvenici vjeruju da će moći proizvesti bakterije koje proizvode čista goriva ili izvlače CO2 iz atmosfere