Država treba osigurati novac za besplatne obroke svim osnovnoškolcima u zemlji. Jedna država, kad bi o tome mislila, a očito ne misli ništa, u ovome bi morala prepoznati dio ozbiljnih demografskih mjera.

POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Izjavio je to nedavno varaždinski župan Radimir Čačić. Izračunao je da bi za besplatne obroke svim osnovnoškolcima država trebala osigurati oko 200 milijuna kuna kako bi problem bio riješen na razini cijele države. Na problem gladnih osnovnoškolaca od 2014. godine 24sata sustavno su upozoravali sve odgovorne u državi i tražili da se svakom osnovnoškolcu osigura besplatan obrok u školi. Do danas cjelovitog rješenja nema.

Prema podacima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u 450 osnovnih škola ima 27.679 djece koja su u riziku od siromaštva i kojima se užina plaća novcem EU. Ministarstvo je iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) osiguralo je 25 milijuna kuna za sufinanciranje školske prehrane siromašnih učenika za školsku godinu 2017/2018. Šokirani podatkom da u Varaždinskoj županiji u pojedinim školama čak polovica učenika nema za obrok, ove su godine osigurali besplatan obrok za 2196 učenika.

Županija je među prvima, Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku predala projekt “Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva”. On je ocijenjen maksimalnim brojem bodova, a dobili su gotovo 1,5 milijuna bespovratnih sredstava što je dostatno za besplatne obroke 1492 djece. Varaždinska županija predlaže da se iz EU osigura novac i za užine učenika srednjih škola.

- Nakon što ti osnovnoškolci završe osmogodišnje školovanje, socijalna struktura preslikava se na srednje škole. I ta djeca moraju jesti. Model da se novac za tu namjenu osigura iz europskog socijalnog fonda trebao se već napraviti, ali kad nije do sada, danas je trenutak za to - poručio je Čačić.

'Država treba imati sluha'

Da je država ta koja je već odavno trebala osigurati besplatan obrok za sve osnovnoškolce u zemlji, složni su i oporbeni članovi saborskog Odbora za obrazovanje. Mirando Mrsić (SDP) napominje da se za ovaj problem zna i da je iz godine u godinu on sve veći. Država, iako je trebala uspostaviti mehanizam kako bi se osigurao obrok za osnovnoškolce, do danas nije napravila ništa po tom pitanju. Mrsić napominje da bi se europski socijalni fond trebao iskoristiti i da se nabavi oprema za školske kuhinje, u školama gdje ih nema.

Država bi za ovaj problem trebala imati sluha. Vladajući imaju na raspolaganju sve poluge da ovaj problem riješe vrlo brzo, ako to žele. Ako imamo za borbene avione i eskadrile, onda mora biti i za besplatni obrok učenika u osnovnim školama - oštro je poručio Mrsić.

Branimir Bunjac (Živi zid) podsjetio je kako su oni amandmanom na proračun za ovu godinu tražili da se osigura 35 milijuna kuna za prehranu učenika slabijeg socijalnog statusa te da se novac uzme sa stavke namijenjene za nabavu borbenih aviona. Ali to nije prošlo.

'Vlada nema empatije'

- Vlada koja ne želi riješiti problem gladne djece, pokazuje da se nalazi u dubokoj moralnoj i ljudskoj krizi. Dok imamo gladnu djecu i stvaramo beskućnike, mi smo duboko bolesno društvo. Hrvatska ima dovoljno resursa da sve nahrani i stambeno zbrine. Najveću odgovornost snosi HNS koji je preuzeo Ministarstvo obrazovanja. Žalosno je da Vlada nema empatije - poručio je Bunjac. Iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku objasnili su nam kriterije za financiranje obroka djeci u osnovnim školama.

Besplatan obrok za sve

- Kriteriji nisu vezani samo uz prosječni mjesečni prihod obitelji. Oni se pomalo razlikuju među školama vezano uz specifičnosti pojedinog područja. Uglavnom se odnose na djecu nezaposlenih korisnika zajamčene minimalne naknade, djecu roditelja koji ne primaju plaću redovito, djecu iz mnogočlanih obitelji, djecu samohranih roditelja, djecu iz obitelji gdje je više djece na školovanju, djecu iz obitelji s kroničnim bolestima i drugo - priopćili su. Napominju i da je za prošlu školsku godinu obrok u školama osiguran za svu djecu u riziku od siromaštva, a za ovu godinu, iako je natječaj još u tijeku, iz ministarstva predviđaju da će osigurati obroke za svu djecu kojima je to potrebno.

- Svi učenici trebali bi imati besplatan obrok sve dok su u obveznom osnovnoškolskom obrazovanju - smatra Veronika Čerenko, ravnateljica Osnovne škole Blaž Tadijanović u Slavonskom Brodu. U toj školi postoji i lista čekanja za sufinanciranje toplog obroka u školi, što znači da postoji još djece koja bi trebala biti u programu.

- Ove je godine daleko veći broj djece koja su obuhvaćena programom. Razgovarali smo s roditeljima i drago nam je da smo uspjeli uključiti što više djece. Sigurno je da bi bili gladni da nisu u programu, a to je ono što nitko ne želi. Najsretniji ćemo biti ako se stanje promjeni, da roditelji djece ne žive u siromaštvu – rekla je Anica Vukašinović, pročelnica Upravnog odjel za obrazovanje, šport i kulturu Brodsko posavske županije. S druge strane, u Karlovačkoj županiji tvrde da njihovi osnovnoškolci, čak i da ne sudjeluju u programu, sigurno ne bi bili gladni.

Donatori djeci plaćaju obrok

- Najrizičnijima, prehranu u školi financira i Grad Karlovac u sklopu svog socijalnog programa. Škola dobiva i anonimne donacije i donacije sponzora koji nam pomažu u financiranju prehrane djece, troškovima njihova izleta i terenske nastave - rekla je Andreja Željković, ravnateljica karlovačke Osnovne škole Švarča. Upravo donacije građana, ali i tvrtki hrane djecu i u školama diljem Istre.

- Trenutačno obuhvaćamo pedesetak djece čiji roditelji zbog raznih razloga ne mogu plaćati školsku marendu za svoju djecu. Najviše ih je s pulskog područja, ali imamo djecu i s područja Fažane te Novigrada. Školske marende pokrivamo isključivo donacijama građana, ali i tvrtki te javnih osoba. Često imamo i aukcije raznih predmeta, pa na taj način prikupimo novac za djecu - ispričala nam je Anja Stanta Hajdarević iz humanitarne udruge ‘Pokloni mi budućnost’. Kaže da u udruzi nastoje naći donatore koji će djetetu platiti obrok tijekom cijele školske godine, a ne samo mjesec ili dva. Cijena godišnje marende je oko 1600 kuna.

- Neki donatori ne uplaćuju novce preko udruge, već sami uzmu uplatnice od roditelja i plaćaju ih mjesečno za marendu tog djeteta. Problem itekako postoji, a mi nastojimo sve učiniti kako niti jedno dijete ne bi bilo gladno - dodala je Stanta Hajderović.

Jedine dvije hrvatske županije koje ove godine ne provode europski projekt u osnovnim školama su Istarska i Primorsko-goranska.