Obavijesti

Kolumne

Sedam knjiga koje ste počeli čitati, ali ih nikad niste završili

Sedam knjiga koje ste počeli čitati, ali ih nikad niste završili
1

Svi mi imamo neke knjige za koje ćemo rijetko kome priznati da ih zapravo nismo čitali.

VIDEO

Čak i ako se nalaze na raznim popisima najboljih knjiga svih vremena ili pak su trenutno nevjerojatno u trendu, neke od njih nam zbog određenih razloga jednostavno ne odgovaraju. Dakako da u tome veliku ulogu igra i naš književni ukus, (ne)naklonost određenim žanrovima, pa čak i vrijeme kojim raspolažemo, no ponekad jednostavno ne osjećamo baš ništa u doticaju s određenim naslovom bez obzira na naše interese, posao kojim se bavimo i slično.

Uvijek knjigama dajem minimalno 50 stranica da me oduševe jer dugogodišnje iskustvo mojih poznanika i mene govori da je često potrebno toliko kako bi nam neka knjiga zaista sjela, da bi se napokon počela razvijati radnja i da bismo zaista uronili u područje sociemske i psihemske narativne figure likova. Knjige koje će vas osvojiti već na prvoj, drugoj stranici ipak su izuzetak.

No, što kada ni nakon desetaka stranica jednostavno ne ide? Zbog toga se ne morate osjećati loše. Kaže se da se svaka knjiga drugačije doživljava u određenom periodu života te da ni svaka knjiga nije za svaku životnu dob. Ono štivo koje vam se danas možda čini gubljenjem vremena, može vas oduševiti za nekoliko godina, ali i obrnuto.

U nastavku donosimo nekoliko naslova koje ljudi vrlo često počinju čitati, ali ih rijetko doista i privedu kraju. Među njima se nalaze čak i popularni klasici, publicistika, ali i djela koja jednostavno nemaju baš nikakvu literarnu vrijednost, koliko god bila popularna.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.

James Joyce: “Uliks”

“Uliks” se smatra najboljim romanom na engleskom jeziku nastalim u 20. stoljeću i jednim od najboljih djela svih vremena u kojem je sažeta cjelokupna povijest književnosti te unesen niz književnoteorijskih inovacija. No, čak se i zagriženi ljubitelji Jamesa Joycea teško nose s “Uliksom”.

Riječ je o djelu koje broji više od osam stotina stranica, ima vokabular od 30 tisuća riječi, a cjelokupna radnja događa se u malo više od 24 sata. Podijeljeno je u nekoliko dijelova, a radnja prati troje glavnih likova – Leopolda i Marion (Molly) Bloom i mladog pjesnika Stephena Dedalusa, također junaka Joyceovog daleko manje zahtjevnog romana “Portret umjetnika u mladosti”.

Navodno je Joyce stvarao svoje remek-djelo deset godina, a gotovo toliko nekima treba da ga i pročitaju ili barem krenu pokušaju čitati.  Naime, brojni čitatelji započinju s čitanjem ovog dijela, ali vrlo brzo odustanu i tako u nekoliko navrata.

Jedan od razloga toga zasigurno se krije i u radnji zgusnutoj u jednom danu, ali i u brojnim književnim aluzijama na Homera, Dantea, Swifta, Blakea, Shakespearea i brojne druge književnike koje je teško razumjeti ako niste upoznati s njihovim stvaralaštvom. Tu su i nebrojne igre riječima, simbolika boja, dijelova tijela i raznih lokacija poznatih iz antičke Grčke.

Književnici i danas inspiraciju pronalaze u Joyceu, no djelo je čak dva puta završilo na sudu zbog navodne lascivnosti. Dakako, nekoliko godina kasnije podignuto je na razinu kanonskog djela, ali i danas se brojni čitatelji bore s njegovim razumijevanjem i uopće ostankom uz stranice sve do kraja romana.

L. James: “Pedeset nijansi sive”

Kada je ova knjiga tek izašla na hrvatskom tržištu, dogodila se nevjerojatno pomama za njome, a kada je prema njoj snimljen i film, ludilu tematiziranom u njemu nije bilo kraja. Ne samo da ste i u našim knjižarama mogli kupiti rekvizite iz spomenutog filma, nego su i brojni ženski časopisi odjednom bili prepuni savjeta kako pisati erotske uspješnice.

Knjiga mi je prvi i posljednji put došla u ruke, ne biste vjerovali, među kolegama iz školske zbornice. Da, čak se i tamo jednom vodila žestoka rasprava o tome zašto je ta knjiga toliko popularna. Dakako, mi profesori književnosti jednostavno nismo mogli prihvatiti ovu knjigu kao djelo vrijedno pažnje, a s istim se složila i većina drugih kolega. Ipak, bilo je i onih koji su rekli da ima u tome nešto… Što je točno to “nešto”, nisam uspjela saznati do današnjeg dana jer knjigu nisam nikada pročitala do kraja. Prelistala sam je, iščitala nekoliko pasusa i to je to. Jednostavno ne ide.

Kasnije sam čula da se o njoj raspravljalo i u državnim uredima, bolnicama i svim mogućim radnim mjestima za koja biste mislili da tome tamo nije mjesto. Očito je marketinška kampanja bila nadasve uspješna. Međutim, kada je u naša kina stigao film, ljudi su navodno izlazili iz dvorana za vrijeme projekcije koliko je bio loš. U konačnici, ni najbolji filmski redatelj na svijetu ne može napraviti čudo od loše knjige.

Victor Hugo: “Jadnici”

Ako ste čitali bilo koje djelo Victora Hugoa, tada znate da nije jednostavno pratiti njegove velike galerije likova, opise ambijenta, pariške arhitekture i epizode koje bi mogle funkcionirati i kao zasebna književna ostvarenja. Da bismo stigli do glavnog zapleta u njegovim romanima, potrebno je pročitati mnogo više od ranije spomenutih prvih 50 stranica.

Jednako je i s “Jadnicima”, vrhunskim ostvarenjem francuskog 19. stoljeća. Iako se bez sumnje radi o maestralnom djelu u koje se mnogi književnici mogu ugledati i koje je doživjelo brojne kazališne i filmske adaptacije, nerijetko je čitateljima teško pohvatati sve konce ovog djela pa zato i često odustaju.

Kroz lik bivšeg kažnjenika Jeana Valjeana, koji se nastoji iskupiti za svoje zločine, prikazana je Francuska u prvim godinama dvadesetog stoljeća, a sve je to ovijeno bogatstvom njezine povijesti, politike, pitanjima religije, pravde i neizostavne ljubavi.

Riječ je o vrlo opširnom djelu koje u nekim izdanjima dolazi i u dva sveska s po 600 odnosno 800 stranica, no jednom kada ga uspijete savladati, bit će vam drago što ste si dali taj zadatak. Jednako vrijedi za sva Hugoova djela.

R. Tolkien: “Gospodar prstenova”

Gotovo da i ne poznajem osobu koja nije gledala filmove iz ciklusa “Gospodara prstenova”, počevši od “Prstenove družine” koja je u naša kina stigla kada sam ja još pohađala osnovnu školu pa sve do posljednjeg ostvarenja “Hobita” prije nekoliko godina koji zapravo prethodi “Gospodaru prstenova”. Međutim, koliko ljudi možete nabrojiti koji su ujedno i čitali književni predložak?

U američkim i britanskim srednjim školama ovo je kultno djelo dio obavezne lektire, dok se kod nas neki njegovi fragmenti nalaze kao izborna opcija za učenike. No, čitanje ovog djela, tzv. fantastičnog romana, samo u fragmentima nema smisla jer to nije djelo koje možete čitati, kako je to moja gimnazijska profesorica hrvatskog jezika govorila, “napreskokce”, nego ono zahtijeva udubljivanje u Međuzemlje, borbu bijelih i crnih čarobnjaka, svijet vilenjaka, epskih borbi vojski i vječito prisutne borbe između dobra i zla. Doživljaj prilikom čitanja pojačavaju i ucrtane karte izmišljenih prostora o kojima knjige govore, a koje je crtao sam Tolken. Filmske adaptacije Petera Jacksona svakako su ovo djelo opet dovele u fokus i još jednom ukazale na Tolkienovu genijalnost jer zaista ne postoji ništa slično i u tolikom obimu.

Charles Dickens: “Velika očekivanja”

Poigrat ćemo se riječima, no u ovom slučaju zaista su brojni od nas pasioniranih čitatelja imali velika očekivanja kada su počeli čitati ovo djelo. Sve je nas zanimalo je li i u ovom romanu Dickens nastavio svoju čaroliju koju smo upoznali kroz njegovu “Božićnu priču” ili pak “Olivera Twista”, no krajnji je rezultat bio ipak manji od očekivanog. Priznajem, ovo djelo ni ja nisam pročitala iz prvog pokušaja. Došla sam do nekih 150 stranica, no dalje nije išlo. Jednostavno mi je ta tema dječaka intelektualaca odraslih na selu koji žele u veliki grad već bila toliko puta dijelom mojih raznih seminarskih radova vezanih uz hrvatsku književnost da me u tom trenutku nije privlačila. Vratila sam je u knjižnicu, nakon nekoliko mjeseci opet posudila i krenula iz početka. I sve to ponovila još jednom. Treći put nisam si dozvolila odustajanje.

Riječ je o vrlo kompleksnom djelu koje već godinama zaokuplja pažnju književnih teoretičara, a gotovo svatko u njemu nalazi neki svoj vid analize. Ipak, one najčešće vežu se uz moralni, psihološki i socijalni aspekt protagonista Pipa i likova koji ga okružuju. Velike klasne razlike koje su uvijek dio Dickensovih ostvarenja još su jednom poslužile kao odlična podloga za prikaz razvoja mladog pojedinca odnosno tzv. bildungsromana. Odlučite li možda ljetos pročitati napokon ovaj roman do kraja, vjerujte mi, nećete požaliti.

Stephen Hawking: “Kratka povijest vremena”

Za razliku od drugih djela na ovom našem popisu, Hawkingovo ostvarenje jedino je publicističko, no kako smo nedavno sasvim slučajno naišli na podatak da je riječ o “najnečitanijoj knjizi na svijetu”, nismo je mogli izostaviti.

Iako vjerojatno većina nas zna tko je Stephen Hawking te je i upoznata s osnovama njegovog rada,  knjigu je navodno uspio završiti čitati ne baš impresivan broj ljudi. Zanimljivo je da ja riječ o jednoj od najprodavanijih knjiga na svijetu, no kada koga upitate što vam može reći o njoj, razgovor obično ne ode dalje od pojmova Velikog praska i nekih natruha o crnim rupama.

Knjiga je pisana znanstveno-popularnim stilom pa je, sukladno tome, namijenjena onima čija struka nije primarno vezana uz prirodne znanosti i kozmologiju, što je vjerojatno i razlog zašto mnogi posegnu za njome. Međutim, kada shvate da to ipak nije tematika koja ih zanima, knjiga redovito skuplja prašinu.

Herman Melville: “Moby Dick”

Tko nije čuo za Mobyja Dicka? Iako sam, budimo iskreni, doživjela i situacije u kojima su me neki uvjeravali da je riječ o kitu koji se javlja u romanu “Starac i more”, vjerujem da većina ipak zna da je  riječ o američkom romanu Hermana Melvillea objavljenom u 19. stoljeću. Djelo prati lov na bijelog kita, ispripovijedano je iz perspektive jedinog preživjelog člana posade, a naglasak je na duhovnom elementu i vjerujem da je to ono što čitatelje možda odbija od daljnjeg čitanja.

Naime, kada krenete čitati roman za koji ste uvjereni da je avanturistički poput, primjerice, “Robinsona Crusoa”, a potom shvatite da je sve samo ne to, nerijetko slijedi razočaranje. No, budite uporni, prigrlite brojne arhaizme i dođite do kraja jer ovaj roman nudi snažne dramsko-pjesničke slike kakve rijetko gdje možete naći, a stalna borba dobra i zla prikazana je na dotada neviđen način. Svakako vrijedi čitanja.

Izvorni tekst pročitajte na blogu 'Čitaj knjigu'

 

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

VIDEO

VIDEO Dragana Mirković: 'Sve sam riskirala. Nije me sramota sad reći da nemam novca...'
EKSKLUZIVNO: ISPOVIJEST IZ DVORCA

VIDEO Dragana Mirković: 'Sve sam riskirala. Nije me sramota sad reći da nemam novca...'

Cijela estrada zna koliko sam radila u braku, ali to sam i htjela. Mogla sam se udati za bogataša da ne radim ništa, ali to me nije privlačilo. Ja sam bila ta 'lokomotiva', rekla nam je Dragana Mirković u svom dvorcu

Luka Modrić koristi drevnu metodu liječenja - hidžamu: Evo za što se sve ona primjenjuje
Terapija vakuumskim čašicama

Luka Modrić koristi drevnu metodu liječenja - hidžamu: Evo za što se sve ona primjenjuje

Cupping blagotvorno djeluje na bolove koštano-mišićnog sustava. Vlastite obrambene snage koje tijelo izlučuje u pripremi za ozljedu djeluju lokalno na posljedicu bolesti tako da se tegobe smanje
Moletu jedite umjesto bakalara, a trlju frigajte za 'fritto misto'
FINA RIBA ZA SVAČIJI DŽEP

Moletu jedite umjesto bakalara, a trlju frigajte za 'fritto misto'

Manje popularna riba je jeftinija, a dostojna je zamjena za bakalar i lignje. Isprobajte frigane trlje, paštetu od molete i 'fritto misto' - neće vas 'udariti po džepu'