Elektroničko poslovanje

Komentari 2

Programeri zaslužni za 3,8 milijardi kuna izvoza, a godišnje uprihode 9,3 milijarde kuna

Programeri zaslužni za 3,8 milijardi kuna izvoza, a godišnje uprihode 9,3 milijarde kuna

Broj programera u Hrvatskoj u deset je godina porastao za 165%, a samo 2019. godine imali su neto dobit od milijardu kuna. Potencijal IT sektora razumiju i mladi, koji se sve češće odlučuju za ovakvu karijeru

U proteklih deset godina domaća IT industrija u stalnom je porastu. Hrvatski programeri zaslužni su za 3,8 milijardi kuna vrijednosti izvoza, a prema podacima Fine, od 2009. do 2019. godine broj poduzetnika u djelatnosti računalnog programiranja porastao je za 165,3%. Zbog toga ne čudi da je interes za tehničke škole i one koje nude STEM programe posljednjih godina izrazito velik. Mladi su prepoznali potrebu za IT stručnjacima, a primamljivo je i to što su plaće u IT sektoru i za 10% veće od hrvatskog prosjeka. 

Razvojni centri kao odskočna daska

Tehničke srednje škole i gimnazije koje nude programe iz STEM te prirodoslovnih područja posljednje dvije godine pravi su hit. Od već tradicionalno popularnih zagrebačkih XV. i V. gimnazije, Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, pa do Tehničke škole Ruđera Boškovića, tu su i Srednja strukovna škola u Samoboru i Tehnička škola u Sisku, koja upisuje i razred tehničara za videoigre. Čak i gimnazije poput varaždinske Prve gimnazije u kurikulum su uključile predmete iz STEM područja, kao što su IT, uvod u digitalnu logiku te osnovne teorije računalstva.

Tijekom studija studenti diljem Hrvatske na raspolaganju imaju razvojne centre, koji su odlična prilika za usavršavanje, ali i zaradu prije odlaska na tržište rada. Tako Fina već dvije godine strateški pozicionira svoje centre tehnologije i znanja u sredinama u kojima postoje fakulteti informatike i računarstva kako bi privukla buduće eksperte dok još studiraju, ali i pomogla njihovu zapošljavanju u sredini u kojoj žive. Projekt je počeo prije dvije godine, i to osnivanjem centra u Splitu, do danas je uspostavljeno devet razvojnih centara - u Zaboku, Splitu, Virovitici, Bjelovaru, Kutini, Vukovaru, Osijeku, Čakovcu i Koprivnici, a uskoro i u Rijeci te Požegi. 

Sve više IT tvrtki u Hrvatskoj

A kad mladi u konačnici dođu do tržišta rada, na raspolaganju imaju mnoge uspješne domaće IT tvrtke, kao što su Five (koju su početkom godine Britanci kupili za 40 milijuna dolara), Span i Nanobit, ali i strane, koje sve češće otvaraju svoje urede u Hrvatskoj. Tako dvije kanadske tvrtke već imaju svoje urede u Hrvatskoj. Tvrtka FreshBooks otvorila je razvojni centar u Zagrebu, a plan im je tijekom godine zaposliti i do 40 programera. Kanadski Upchain ima centar u Varaždinu još od 2018. godine.

Visage Technologies, osma najbrže rastuća IT tvrtka u Švedskoj, ima više od 70 zaposlenika u Zagrebu. Nije ostao zakinut ni Osijek, snažno IT središte Hrvatske, u kojem je sjedište uspješnih domaćih tvrtki kao što su Inchoo, Mono i Spin. U Osijeku su i neke zagrebačke tvrtke otvorile podružnice, primjerice Lemax, minus5 i Span, a isto je učinila i njemačka tvrtka Aconno GmbH.

IT poslovi su pri vrhu najbolje plaćenih

Prema pisanju portala MojPosao, u pandemijskoj 2020. godini prosječna mjesečna neto plaća s uključenim dodacima u Hrvatskoj je iznosila 6712 kuna. Za usporedbu, prosječna plaća IT arhitekta je 14.300 kuna. Na popisu 20 najbolje plaćenih poslova u Hrvatskoj njih pet je iz IT sektora. Lead developer ima 16.753 kune, IT manager 16.395, direktor IT poslova 16.112, DevOps inženjer 13.820, a IT arhitekt 13.735. Prvi na popisu su kontrolori leta s plaćom 24.367 kuna. 

Prema podacima Fine, hrvatski programeri zaslužni su za 3,8 milijardi kuna vrijednosti izvoza, a najveći izvoznik je tvrtka Span. Od 2009. do 2019. broj poduzetnika u djelatnosti računalnog programiranja porastao je za 165,3%, odnosno s 1173 na 3112. Najveći ukupni prihodi, u iznosu od 9,3 milijarde kuna, ostvareni su u 2019. godini, što je gotovo četiri puta više nego 2009. godine. Poduzetnici su najveću neto dobit ostvarili u 2019. godini, čak milijardu kuna, a dobit ostvarena 2009. godine bila je 228,1 milijun kuna. Kad je riječ o trgovinskom saldu s drugim zemljama, prihodi od izvoza u promatranih 11 godina krenuli su s 458,8 milijuna kuna 2009., a završili na čak 3,8 milijardi kuna 2019. godine.

Mladi osvajaju nagrade u svijetu

Da su mladi spremni zakoračiti na ovakvo tržište, vidljivo je i iz njihove proaktivnosti te iz plasmana na domaćim i međunarodnim STEM natjecanjima. Tako je reprezentacija mladih robotičara 2017. godine ostvarila iznimne rezultate u Junior kategorijama na natjecanju RoboCup u japanskom gradu Nagoyi. RoboCup je inače najveća svjetska manifestacija u natjecateljskoj robotici i organizira se jedanput godišnje. Godinu poslije naši su mladi informatičari opet briljirali u Japanu osvojivši dvije srebrne i jednu brončanu medalju na 30. Međunarodnoj informatičkoj olimpijadi, prestižnom natjecanju koje je bilo u Tsukubi.

Prošle godine hrvatski su studenti osvojili treće mjesto na međunarodnom natjecanju Atos IT Challenge, čija je tema bila kooperativna umjetna inteligencija. Hrvatsku su predstavljali studenti Lucija Blažević i Leon Imširović sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku projektom Cooperative Traffic Control, za koji su nagrađeni s 3000 eura.