Cirrus, cumulus, stratus, altus, nimbus...sve su to oblaci!

Iako i pogled sa zemlje na prekrasne oblake može biti lijep doživljaj, tek let aviona iznad njih dočarava kako je to “letjeti u oblacima”, što se zna reći za zaljubljene. Jer divan je to osjećaj kad su ispod meki oblaci koji se čine poput paperja dok iznad sije Sunce. No što su uopće oblaci? Možemo reći da su oblaci jedan od oblika u kojem voda kruži u prirodi. Oblaci su nama vidljive nakupine kapljica vode, vodene pare, pothlađenih kapljica ili čestica leda.

 Nastaju kad se topli zrak pun vlage podiže u vis i dosegne određenu visinu te se ohladi. Na niskoj temperaturi taj topli zrak više ne može zadržati vlagu u obliku vodene pare, pa se pretvara u kapi vode ili komadiće leda i tako se stvaraju oblaci. Svi su oblaci, jer su na različitim visinama i temperaturama, različiti i neprestano mijenjaju svoj oblik. Ne padaju padaline iz svih porodica oblaka, nego najčešće iz kumulusa i stratusa. Kad kapljice u oblaku dovoljno otežaju, počinju padati prema tlu. 

Koja će vrsta padalina to biti ne ovisi samo o temperaturi oblaka, nego i o temperaturi zraka ispod njih. Ako je temperatura u oblaku niska, iz njega padaju pahuljice snijega koje se pri prolazu kroz zrak mogu zagrijati i pretvoriti u ledenu kišu.

Oblaci oko planina

Kako su planine prepreka za kretanje zraka, on se počinje uzdizati, a potom se hladi i kondenzira. Nazivaju se orografski oblaci. Kad zrak prijeđe vrh, počinje se spuštati i zagrijavati te se naoblaka raspada.

Nimbusi su kišni oblaci

Najčešće se oblaci klasificiraju u porodice koje su dobile imena kombinacijom latinskih naziva: cirrus (vlaknast), cumulus (grudast), stratus (slojevit), altus (visok) i nimbus (kišni).

Nisu svi oblaci na istoj visini

Oni visokog kata nastaju iznad 6 km i temperatura u njima niža je od -25 stupnjeva, srednjeg kata između 2 i 7 km, a oni najnižeg imaju bazu do 2 km i sastoje se uglavnom od kapljica vode.