Kravata su prvi nosili hrvatski vojnici

Kravata je dekorativni odjevni predmet, oblika vrpce, koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratnika košulje, izrađen od svile ili nekog drugog platna. 

Kravata se smatra izvornim hrvatskim proizvodom. Novačeni hrvatski vojnici imali su jedinstvenu vojnu odoru, koristeći jedan prepoznatljivi detalj – maramu oko vrata, preteču današnje kravate.

Razlog zbog kojeg su hrvatski vojnici nosili takve marame oko vrata može se pronaći u hrvatskoj pučkoj tradiciji. Zaručnice su svojim zaručnicima darivale rubac kao znak uzajamne vjernosti. U početku je izrađivana od lanenog platna i čipke, a često i od vrlo skupocjene svile. Svilene marame, osim svoje ljepote imale su i još jednu funkciju - zbog klizavosti samog materijala, u borbi su često čuvale vrat vojnika jer bi oštrica mača jednostavno skliznula niz maramu ne izazivajući posjekotine.

Taj isprva vojni odjevni predmet počinje se ubrzo upotrebljavati i u modi druge polovine 17. stoljeća: francuski kralj Luj XIV. počinje je nositi zbog njezine jednostavnosti u odnosu na visoke ovratnike te čak zapošljava osobnog kravatara.

Iz Francuske se širi Europom, a Englezi uvode specifičan način vezivanja, kao i šarolike boje. Američki tekstilac Jesse Langsdorf tkaninu reže na tri dijela te je ponovno šiva, što omogućuje lakše vezivanje i proizvodnju. 

Hrvatski sabor 2008. godine iskazao je kravati posebnu počast proglasivši Dan kravate koji se obilježava 18. listopada