Ljudi se od davnina daruju za Božić

Djeca diljem svijeta željno iščekuju božićno jutro kad će pod borom pronaći poklone od Djeda Mraza. No jeste li znali kako je nastao običaj darivanja?

Darivanje u božićno vrijeme povezano je s početkom nove godine, a korijeni darivanja u to doba sežu do starog Rima. Tada su se darivale borove grančice iz šume, a tek kasnije slatkiši, bakreni i rjeđe zlatnim novčići te ostale sitnice. Darivalo se s namjerom da godina koja slijedi bude obilna, bogata i radosna poput njezinog prvog dana.

Tradicija božićnog darivanja, kakvu danas znamo, počela je u viktorijanskoj Engleskoj i razvila se na američkom tlu. Uz običaj darivanja upućivala se čestitka – želja za blagostanjem. 

U Hrvatskoj su poznati raznoliki običaji darivanja u vrijeme prije i poslije Božića. Na početku su odrasli darivali djecu, a kasnije i međusobno. Darovi su bili plodovi iz prirode – jabuke, orasi, lješnjaci, suho voće, jaja, a ljudi su i sami izrađivali poklone kako bi razveselili svoje najdraže, primjerice suhi sir, vino, rakiju, peciva i kolače, suho meso i mesne prerađevine, pletenu obuću i odjeću, drvene igračke.

Danas su darovi nešto drugačiji  - od sitnica, slatkiša pa sve do velikih i skupih poklona, no najbitnije je da su od srca. Djeca će se, naravno, najviše razveseliti igračkama.