Samotni lovci risovi savršeno vide i čuju

Šumama Azije i Europe, kao sjena, šulja se opasan grabežljivac. Sam, bez čopora, drži se podalje od ljudi i vreba svoj plijen. U rijetkim slučajevima možete ga sresti u Hrvatskoj, na planini Risnjak.Pogađate, riječ je o risu. Euroazijski ris (Lynx lynx) nekoć je obitavao na području cijele Europe te srednje Azije i Rusije. 

Početkom 20. stoljeća gotovo je istrijebljen jer su ih ljudi lovili zbog njihova gustog i vrijednog krzna. Danas je ris zaštićena vrsta i lov na ove predivne mačke je zabranjen. 

Boja krzna razlikuje se od životinje do životinje i može biti siva, crvenkastosmeđa ili žućkasta, u kombinaciji s prugama iili točkama. 

Šape su im velike i prekrivene gustom dlakom, a to im pomaže pri hodu po dubokom snijegu. Na vrhovima ušiju imaju karakteristične crne čuperke. Dugo se vjerovalo da čuperci pomažu bojemn sluhu, ali najnovija istraživanja govore da ipak služe komunikaciji. 

Risovi imaju kratak rep te njegovim pokretima ne mogu prenijeti svoje emocije i raspoloženje drugim risovima pa im upravo u tu svrhu služe čuperci. 

Risovi najviše vole guste šume, daleko od ljudi i ne osjećaju se ugodno na otvorenim područjima. Jedna su od četiri velike europske zvijeri te uglavnom love srne i divokoze iako im se na jelovniku mogu naći i zečevi, lisice i ptice. Gusto nisko raslinje i šume nisu pogodni za trčanje, stoga se risovi vješto i tiho prikradaju plijenu. Izvrsni su lovci te se oslananju na savršen sluh i vid. 

Vid im je toliko istančan da mogu primijetiti miša na 75 metara udaljenosti. Kad se spremni za napad, skoče na svoj plijen, brzo ga usmrte i potom odvuku u svoj brlog. Risovi su sumračne životinje, odnosno najkativniji su u zoru ili predvečer pa tada najčešće love. Preko dana su manje aktivni i skrivaju se u travi, grmlju ili odmarau na drveću. 

Risove bi poželjelo svako lovačko društvo

Krčenje šuma i uništavanje staništa predstavlja veliki problem risovima jer se ne mogu neometano kretati, a to znači da se populacije raspadaju na manje i izolirane skupine, kojima potom prijeti izumiranje. Oni su važan dio prirode tamo gdje nema organiziranog lova na divljač. Svojim lovom srna, divokoza i ostalih biljojeda kontroliraju njihov broj, što je inače posao lovaca.

Brki i Blu ljenčare u zagrebačkom Maksimiru 

U zagrebačkom Zoo-u žive mužjak Brki i ženka Blu. Vjerojatno ćete ih zateći u izležavanju i lijenom promatranju posjetitelja. Žive samotničkim životom, a to znači da se mužjaci i ženke susreću jedino u vrijeme parenja. Ženka na svijet najčešće donosi 2 do 3 mladunca koji ostaju s njom i do tri godine, dok se posve ne osamostale. Čim dovoljno ojačaju, risići prate majku u lovu i uče loviti.