Predsjednica poziva na prevladavanje podjela i na novo zajedništvo svih Hrvata i hrvatskih građana. Kako se to uklapa u rušenje dvojezičnosti jučer u Vukovaru?
Kako se Kolindino zajedništvo dokazuje na ćirilici u Vukovaru
To bi valjda trebalo biti to novo zajedništvo o kojem trube Kolinda, Karamarko i Glogoški.
Kada je zajedničkim snagama stožeraša i čekićara, HDZ-a i Ustavnog suda, te vukovarskih vijećnika zagrljenih u ritmu "Jure i Bobana" jučer dovršen projekt izbacivanja dvojezičnosti iz Vukovara.
Projekt koji je, u duhu novog zajedništva, bio namijenjen provociranju nacionalističkih tenzija i izvaninstitucionalnom rušenju ove Vlade.
"Valja napokon zatvoriti jalove povijesne prijepore i javno utvrditi temeljne sastavnice hrvatskog identiteta koje proizlaze iz bogate duhovne, političke i kulturne baštine", poručivala je prije nekoliko dana predsjednica Grabar Kitarović na sinjskoj Alki.
Ćirilica očito ne spada u tu baštinu.
I onda još: "To ne možemo postići podjelama na 'mi' i 'oni', već samo jedinstvom i slogom cijelog hrvatskog naroda i svih hrvatskih građana".
A to jedinstvo, kako smo vidjeli jučer u Vukovaru, ne uključuje i hrvatske građane srpske nacionalnosti, kao ni njihovo pismo.
Zajedništvo u podjelama
Oni nisu dio tog novog zajedništva, niti se pod tim zajedništvom, koje Kolinda zaluđeno propovijeda, podrazumijeva jednaka primjena Ustava i ustavnog zakona za sve građane bilo koje nacionalnosti.
U Vukovaru nema prevladavanja povijesnih podjela. U Vukovaru nema njegovanja duhovne i kulturne baštine. U Vukovaru nema zajedništva između Hrvata i Srba, kao ni zajedništva latinice i ćirilice.
Nema zajedništva ni u čitavom hrvatskom društvu.
Jer, takvo zajedništvo predviđeno je samo za odabrane. I za posebno odabranu namjenu.
U Vukovaru je jučer dovršen politički projekt izbacivanja ćirilice, u režiji istog onog HDZ-a koji se 2010. godine hvalio uvođenjem dvojezičnosti u Vukovaru, a njegov sadašnji predsjednik Tomislav Karamarko kao ondašnji ministar unutarnjih poslova u Hrvatskom saboru branio izvješće o Ustavnom zakonu o nacionalnim manjinama.
U ritmu Jure i Bobana
Kao što je tada, u duhu koalicijskog zajedništva HDZ-a i SDSS-a, proguran Statut Grada Vukovara u kojem je predviđeno uvođenje dvojezičnih ploča na javnim institucijama, tako je jučer u duhu novog predizbornog zajedništva HDZ-a, stožeraša, čekićara, "Jure i Bobana" taj statut glatko promijenjen.
A sve to pod obrazloženjem da Vlada - kako je to papagajski ponavljao Karamarko - nije poštivala članak 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, prema kojem se ustavni zakon provodi u svrhu "razvijanja razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga" između hrvatskog naroda i nacionalnih manjina.
A dvojezičnost ne vodi tome.
To "razumijevanje, solidarnost, snošljivost i dijalog" najbolje se razvijaju segregacijom. Podjelama na srpske i hrvatske škole i vrtiće, na srpsko i hrvatsko pismo, na srpske i hrvatske institucije.
Vukovar je njihov grad, ali u njemu Srbi nemaju pravo na svoje pismo.
Barem dok HDZ tako ne odluči.
Upravo na pitanju dvojezičnosti krenula je Karamarkova politika podjela, koju sada Kolinda nadopunjuje politikom "novog zajedništva".
Zajedništva protiv ćirilice. Zajedništva protiv Srba. Zajedništva protiv jugofila i jugoslavena. Zajedništva protiv Vlade. Protiv SDP-a.
Zajedništva za dovođenje HDZ-a na vlast.
Spriječili dvojezičnost
To je zajedništvo "Jure i Bobana", šatora i čekića, zajedništvo Hrvata koji u Vukovaru određuju "pravilni tretman srpske nacionalne manjine u području Grada Vukovara" i koji se hvale da su jučer na Gradskom vijeću "spriječili dvojezičnost".
To novo zajedništvo u Vukovaru se dokazuje podjelama.
Ne samo na dva pisma, nego i na dvije kolone koje smo morali gledati na obilježavanju dana pada Vukovara, na posebne vrtiće i škole, na posebne kafiće za Hrvate i Srbe, ali i na dva HDZ-a. Jednog koji koalira sa Srbima pa gura dvojezičnost u Statut i drugog koji huška protiv Srba i vodi kampanju rušenja dvojezičnosti.
Kako se situacija u Vukovaru uklapa u ono Kolindino "novo zajedništvo"?
To bi bilo dobro čuti jednom prilikom, kad predsjednici netko to napiše u govoru. Ili stavi na Facebook.
Kako ona podjele u Vukovaru uklapa u svoj pojam zajedništva, ne samo zajedništva "cijelog hrvatskog naroda", već i kako je posebno naglasila u Sinju, zajedništvo "svih hrvatskih građana", ukoliko se vukovarski Srbi uopće ubrajaju među njih.
Sto posto zajedno
Jasno što je misli Đuro Glogoški sa svojim "100 posto zajedno", zajedno u rušenje ove vlasti. Ali misli li predsjednica Republike da bi se zajedništvo trebalo ostvarivati prevladavanjem podjela na "nas" i "njih" ili možda ipak potenciranjem tih podjela na Hrvate i Srbe, na latinicu i ćirilicu, kako je to statutom Grada Vukovara odlučena na Gradskom vijeću?
Lako je bilo u Sinju govoriti o zajedništvu.
Neka Kolinda ode u Vukovar proklamirati to zajedništvo.
Pa neka tamo pokaže smiju li hrvatski građani srpske nacionalnosti uživati prava iz hrvatskog Ustava i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u gradu u kome žive.
Ili moraju čekati da im HDZ to odluči pokloniti kad mu treba. Odnosno, oduzeti, kad mu opet zatreba.
Tomislava Klauškog pratite i na Facebooku