Predsjednica vodi svog izraelskog kolegu u Jasenovac, ali opet bez prisustva medija i javnosti, baš kao što to Kitarović godinama čini. Ipak, danas se ne odaje samo počast žrtvama, nego šalje i poruka javnosti
Nekada su ljudi pokušavali u tajnosti pobjeći iz koncentracijskog logora. Kolinda Grabar Kitarović uporno u tajnosti odlazi u bivši koncentracijski logor.
Danas je sa sobom u Jasenovac povela i predsjednika Izraela, a javnost je ponovno bila isključena iz čitavog događaja.
Doista ne bi imalo smisla da nakon one "veličanstvene atmosfere" s nogometašima i Thompsonom predsjednica sada u očima svojih glasača sve to pokvari odlaskom u ustaški logor, inače i sam opjevan u Thompsonovoj pjesmi.
Ne iznenađuju više predsjedničina tajnovita hodočašća u Jasenovac, koliko iznenađuje da je isti princip sada primijenila i prilikom posjeta predsjednika Izraela Reuvena Rivlina. Državnički susret obično je prilika da se zajednički pošalju poruke, ali i demonstrira privrženost nekim principima i vrijednostima. Jasno, ako se ona istinski dijele.
Obavila formalnost
Kolinda Grabar Kitarović jučer je obavila formalnost i na Pantovčaku, pažljivo biranim riječima naglasila kako "demokratski temelji moderne Hrvatske imaju čvrste korijene u antifašizmu", te poručila kako je Hrvatska "uzastopno dokazala svoju aktivnu i duboku predanost globalnoj odlučnosti u borbi protiv antisemitizma".
To što Židovske udruge već drugu godinu bojkotiraju službenu komemoraciju u Jasenovcu, i to što ju zaobilazi i sama predsjednica, Kitarović jučer nije imala potrebe komentirati. Niti su se komentirale njezine izjave o ZDS kao "starom hrvatskom pozdravu" ili o ustaškoj emigraciji u Argentini kao "domoljubima i borcima za slobodu hrvatskog naroda".
Iako bi baš to bilo prikladno uoči posjeta logoru gdje je ustaški režim zatvarao i ubijao "neprijatelje hrvatskog naroda".
Ali dobro, izraelski predsjednik sigurno je upoznat s onime što je Kitarović izjavljivala. Kao što zna što je Jasenovac. Za razliku od nekih u Hrvatskoj.
Ali zašto javnost ne smije pratiti njihov odlazak u Jasenovac?
Poruka javnosti
Današnji odlazak u bivši ustaški logor više je od Kolindina intimnog obraćanja žrtvama i navodnog čuvanja njihova dostojanstva time što će ih zaštititi od politizacije. Iako samo ona to vidi kao politizaciju. I njezini birači.
Ovdje je riječ o državničkom posjetu s kojeg predsjednici dviju zemalja odaju počast, ali i šalju političku poruku javnosti. Riječ je o gesti koja mora imati snažan odjek. Pogotovo u Hrvatskoj gdje se na nacionalnoj televiziji ugošćuju revizionisti Jasenovca koji osporavaju njegov genocidni karakter.
Osim toga, Jasenovac je javno spomen područje koje ima svoju edukativnu funkciju.
Tim više što se posljednjih godina otvara put relativizaciji zločina, pa čak i nameće distinkcija između ustaškog režima i ustaških zločina. Prvima se daju ulice i trgovi, dok se druge u tajnosti osuđuje.
Ne vjeruje u Jasenovac
A i sama predsjednica Republike, ne zaboravimo, nedavno je spomenula mogućnost novog utvrđivanja broja žrtava, ali i onoga što se "doista događalo u Jasenovcu, ne samo od 1941. do 1945. godine, nego i kasnije", kao što to govore i revizionisti s desnice.
Kao da se to ne objašnjava u dokumentima istog onog spomen područja kojeg Kitarović danas posjećuje. Ako im ne vjeruje, onda bolje da tamo ne ide.
Uglavnom, ono što bi u normalnim okolnostima trebala biti gotovo rutinska državnička gesta, u hrvatskim okolnostima, u jeku afere s Thompsonom, buđenja desnice i povijesnog revizionizma, poprima veće dimenzije i značenje.
Tim više što se posjet realizira s predsjednikom Izraela.
Danas u Jasenovcu nije bila potrebna tajnovitost i lažna suzdržanost, nego malo glasnija i entuzijastična potpora vrijednostima koje neki, a među njima ponajviše Kolindini birači, teško žele prihvatiti.
